Viktar Marcinovič: Mundyjal skončany. My — nastupnyja?

24.07.2018 / 11:05

Fota Nastaśsi Chrałovič

Jak vy zaŭvažyli, ja nie vialiki amatar vykazvacca za palityku. Bo ŭ biełaruskim vypadku heta zaŭsiody kryšačku hadańnie na dranikach: usie zychodniki schavanyja, pra hałoŭnaje nie kažuć na naradach, «analitykam» davodzicca siłkavać dumku toj formaj, jakuju prymaje bulbianaja sumieś na patelni štodzionnaści.

Ale byvajuć vypadki, kali maŭčańnie starejšych i našmat bolš prafiesijnych kaleh vymušaje skazać toje-sioje. Prosta kab praz dvaccać hadoŭ, raźbirajučy biahučy momant, naščadki nie pytalisia, dzie ž jany byli, tyja majstry kultury. Kudy hladzieli. Niaŭžo apantanyja byli adno zalevaj dy pytańniem pra toje, ci možna brać płatu za ŭvachod na fiestyval «Vulica Ježa», dzie ježu na vulicy padajuć taksama za płatu?

Dyk voś davajcie biez chitrykaŭ z adnaho boku i paranojki z druhoha. My majem poŭnaje humno jaŭnych śviedčańniaŭ taho, što spravami našymi hrešnymi i losami našymi harotnymi pilna zacikavilisia palityčnyja technołahi i sacyjalnyja inžyniery susiedniaj mahutnaj dziaržavy. Moža, čytaču haziety «Sad i aharod» hetaha i nie bačna, usim ža astatnim tut navat niama čaho dadatkova tłumačyć.

Śviedčańni tyja prychodziać — znoŭku — nie z našaha łaskavaha televizara, a z krynic i kalidoraŭ Rasii, a taksama ź internet-sajtaŭ jaje addanych synoŭ. I tut treba skazać, što kali b «Niezyhaŕ» jašče ŭ traŭni paviedamiŭ chacia b tolki pra mahčymaje pryznačeńnie adkaznaha za «ruleńnie» ŭkrainskim pytańniem Uładzisłava Surkova ambasadaram u Litvu, Polšču ci Ukrainu, tamtejšyja papiarovyja časopisy ŭźnialisia b na dybki i pieražoŭvali b tuju temu ažno voś da siońnia.

A ŭžo paśla dadatkovych «źlivaŭ» pra toje, što ŭ jakaści alternatyvy Surkovu na pasadu pasłańnika ŭ Biełaruś prasoŭvaŭsia toj samy hubiernatar Alaksandr Tkačoŭ, jaki kazaŭ, što pastaŭki našaj sielhaspradukcyi «rujnujuć» ruski rynak, dyskusija vyjšła b na parłamiencki ŭzrovień. U nas — cišynia, tolki ekśpierty niervova češucca.

Što jašče majem navidavoku?

Zajavu pra stvareńnie Baburynym u Minsku palityčnaha ruchu pry padtrymcy «Rumoła» i Pravasłaŭnaj carkvy (!). Majem niadaŭni desant u Biełaruś rasijskaha kiraŭnictva — pryčym desant ci nie samy pradstaŭničy za ŭsiu historyju znosin: tut i prezident, i premjer, i ŭsie-ŭsie-ŭsie. I paśla pieramovaŭ u zakrytym farmacie — tryvožnuju frazu Łukašenki pra mahčymaje ŭvachodžańnie ŭ skład inšaj dziaržavy.

Taksama my majem dziesiacidzionnaj daŭniny paviedamleńnie RBK pra toje, što Rasija «vyznačyłasia» z novym ambasadaram u Biełaruś, što im stanie Michaił Babič, čałaviek, kali karotka, jašče mienš prosty za Surkova z Tkačovym. I dalej — niečakanaje ŭvarvańnie ŭ hetuju temu biełaruskaha MZS, jaki zajaŭlaje «Interfaksu», što «zapyt» na Babiča nie atrymlivali.

I adrazu — raźjušany vypad «Niezyharia» suprać Uładzimira Makieja, jaki «adtul» prazyvajecca «zachodnim ahientam upłyvu» (byccam na niaprostaj pasadzie kiraŭnika MZS Biełarusi moh isnavać «zachodni ahient upłyvu»). Verchał u maskoŭskich ŚMI i kułuarach nadzvyčaj kantrastuje z toj mizernaj rolaj, jakuju Biełaruś zvyčajna zajmała na trecim ekranie raździeła «Rehijony» maskoŭskich partałaŭ. My vyjšli ŭ fokus. Paśla zimovaj Alimpijady 2014 hoda zdaryŭsia krymski kryzis i Danbas, paśla Mundyjalu raptam pilna zacikavilisia nami. I vy ž razumiejecie, što razmova idzie nu zusim nie pra postać ruskaha ambasadara.

Što adbyvajecca? Da čaho rychtavacca? Vykažu svajo mierkavańnie, jakoje ni na čym, akramia intuicyi, nie hruntujecca.

Maskva nie źbirajecca abviaščać nam vajnu. Nam nie varta rychtavacca da ŭzbrojenaha kanfliktu. Bolš za toje, razmova nie idzie pra toje, kab «źniać Łukašenku». Dziejny kiraŭnik Biełarusi Pucina całkam zadavolvaje.

Ale ž.

Vyhladaje na toje, što našy dbajnyja susiedzi zadumalisia pra palityčnuju budučyniu biełaruskaj sistemy značna raniej za nas samich i raniej navat za momant, kali toj kłopat byŭ by svoječasovym. «Niezyhaŕ» prosta piša pra ŭltymatum ab pierajemniku ŭžo na nastupnych prezidenckich vybarach. I tut možna zadacca pytańniem: a z čaho heta razbuchtorvańniem biełaruska-ruskaj temy zaniaŭsia chaj sabie daśviedčany, ale ž Telehram-kanał? Telehram u Rasii zabłakavany (chaj sabie i bolš-mienš pracuje), čytačoŭ «Niezyharia» ŭnutry fiederacyi z kožnym dniom mienieje.

Usio prosta: aŭdytoryjaj zakidaŭ «Niezyharia» (naprykład, pra «abojmu pierajemnikaŭ» ci pra Makieja jak «zachodniaha ahienta ŭpłyvu») źjaŭlajecca biełaruskaja namienkłatura. Mienavita hetaj publicy prosta ŭ vušy zalivajuć płan vyratavańnia našaj krainy dobrym carom.

Voś jak musić bačyć (i ŭžo badaj što bačyć!) situacyju siarednieŭziaty biełaruski čynoŭnik: Maskvy nam siudy nie chaciełasia b (bo budzie pieradzieł adkaznaści i adkataŭ). Ale kali zahadzia nie pryjduć ruskija, potym, jak hruknie čorny čas, zajaviacca «amierykosy». I pačniecca «jak na Majdanie» (biełaruskaje čynavienstva ŭpeŭnienaje ŭ tym, što Majdan zładziŭ Abama). To chaj užo lepiej Pucin i siońnia. Piensii, znoŭ ža, vyšejšyja.

Užo ciapier bačnaja trajektoryja zruchaŭ u palitycy i adnosinach. Jana skiravanaja na adrezak vosieni 2019 — viasny 2020 hh. U hetuju ž časovuju łunku pracuje i ruski «naftavy manieŭr», jaki dla našaj ekanomiki horšy navat za AliExpress. Razabracca ŭ manieŭry bieź plaški harełki Beluga niemahčyma, ale kali karotka — manieŭr aznačaje kaniec tannaj naftački.

Što majem u 2019—2020? Pravilna, čakanyja prezidenckija i parłamienckija vybary. Jakija, pavodle «Niezyharia», musiać skončycca schiemaj pierajemnika, što zadavalniaje «dziadziu Vovu». Inakš — minus 2 jardy ŭ biudžecie, što składajecca z 10 miljardaŭ. Niezdarma ž, darečy, dniami zajazdžaŭ Hierman Href. Ci nie abmiarkoŭvali akramia budaŭnictva na miescy «Kiempinski» (pytańnie zamałoje dla jahonaha ŭzroŭniu) jašče jaki-niebudź kampiensacyjny kredyt? Što dapamoh by pieražyć straty ad manieŭru ŭ vypadku damovy pa astatnim?

Hladzicie. My majem raźviłku, jak u kazcy pra bahatyra: z adnaho boku, nichto voś siońnia nie pahłynaje Biełaruś, nie «zdymaje» jaje kiraŭnika. Ale ź inšaha boku, vysunutyja ŭmovy pa ŭładkavańni našaj budučyni ŭ pryjemnym dla Kramla klučy. I hetyja ŭmovy nie nadta ž układajucca ŭ našy ŭłasnyja płany. Ale pry ich adrynańni spracoŭvaje naftavy manieŭr, aktyvizujucca rasstaŭlenyja na poli siły, i pačynajecca «niekrasivy» scenar. Ažno da zaprašeńnia ŭ skład.

Dyk voś i što rabić pierad takim vybaram? Što rabić, kali pałova nasielnictva pabiažyć u Rasiju zadraŭšy hałavu, tolki kab paźbiehnuć darmajedskich mieraŭ?

Adkazam sistemy źjaŭlajecca chaatyčnaja chvala aryštaŭ, jakaja adnačasova zapužvaje namienkłaturu i musiła b ciešyć elektarat. Ale nijakaj sacyjalnaj palohki ad ich nie nastupaje. Robiacca bačnymi kałasalnyja maštaby karupcyi, i tolki.

Ja b raiŭ paskareńnie biełarusizacyi (najaŭnymi tempami jana zrobić biełarusaŭ ź biełarusaŭ tolki da 2200 hoda). Ale niečakanaje padvyšeńnie piensij z 1 žniŭnia až na 10% dazvalaje čakać hulni «paśpiej chutčej za dziadziu Vovu». Ci ŭbačym my vybary ŭžo ŭviesnu, pakul rasstaŭlenyja kramloŭskimi technołahami tryhiery nie spracavali? Ci, moža, naśpieŭ čas toj samaj kanstytucyjnaj reformy a-la «sychod Dyjakletyjana», z pryznačeńniem kiraŭnika dziaržavy parłamientam?

Čamu mianie ŭsio heta kranaje? Piśmieńnik pryviazany da krainy bolš, čym handlar, mastak ci navat palityk. Usie ramany, stvoranyja biełaruskaj movaj za apošnija 30 hadoŭ, byli napisanyja avansam. U spadzievie na toje, što niekali vyhadujecca masavy čytač, zdolny na hetaj movie volna čytać. Bo inakš my nie prosta stračanaja hienieracyja. My — lišniaja hienieracyja. Jak i našy niešmatlikija (nie ličyć ža vialikim nakład u 2000-7000 u dziesiacimiljonnaj krainie) čytačy.

Tamu spadziajusia, što Biełaruś pieražyvie i zastaniecca.

Jana, darečy, i nie takoje pieražyvała.