Łukašenka: My chacieli b, kab Ukraina była našaj
Biełaruś, Kazachstan i Rasija chacieli b bačyć Ukrainu ŭ Adzinaj ekanamičnaj prastory i Jeŭrazijskim ekanamičnym sajuzie i nie žadali b, kab Ukraina zakryła sabie šlach u hetyja abjadnańni, padpisaŭšy ź inšymi arhanizacyjami abmiežavalnyja damovy. Ab hetym zajaviŭ siońnia Alaksandr Łukašenka pa vynikach pieramovaŭ ź Viktaram Janukovičam, paviedamlaje BIEŁTA.
«Vielmi šmat siońnia havorycca ab Adzinaj ekanamičnaj prastory i pazicyi Ukrainy. Ja jašče raz chaču padkreślić, i heta ahulnaja naša pazicyja, i Rasii, i Kazachstana: my vielmi chacieli b bačyć Ukrainu ŭ Adzinaj ekanamičnaj prastory i Jeŭrazijskim sajuzie», — adznačyŭ Łukašenka.
Jon pryznaŭ, što Ukraina pavinna prajści peŭny šlach, kab vyvučyć ŭžo napracavanaje «trojkaj» i hłybiej zrazumieć pracesy, što adbyvajucca. «Dumaju, Ukraina ŭ najbližejšaj budučyni vyznačycca ŭ dačynieńni da Jeŭrazijskaha sajuza bolš kankretna», — ličyć kiraŭnik biełaruskaj dziaržavy.
Alaksandr Łukašenka prapanavaŭ nie nahniatać situacyju ŭ hetym pytańni. «U tym, što Ukraina viadzie pieramovy ź ES, niama ničoha nadzvyčajnaha. Rasijskaja Fiederacyja viadzie pieramovy ź Jeŭrasajuzam ab novym pahadnieńni, Kazachstan viadzie takija pieramovy ab novym pahadnieńni ź Jeŭrapiejskim sajuzam, i viadzie Ukraina pieramovy, — skazaŭ jon. —
Adzinaje, my tolki chacieli b, kab Ukraina nie padpisała ź inšymi arhanizacyjami takuju damovu, jakaja b zakryła joj šlach ruchu ŭ napramku Adzinaj ekanamičnaj prastory i budučaha Jeŭrazijskaha ekanamičnaha sajuza».
«My razumiejem, što jość takaja bujnaja kraina, jak Ukraina, jakaja daŭno vyznačyłasia, heta suvierennaja niezaležnaja dziaržava, jakaja maje prava i budzie vybudoŭvać svaje adnosiny ŭ intaresach tolki ŭkrainskaha naroda, nie zaminajučy, viadoma, susiedziam. Tamu ŭ nas niama nijakaj naściarožanaści. Ale my b chacieli, kab Ukraina była našaj, bližej da nas», — Łukašenka.