Jeŭramajdan u Kijevie. Chronika sierady
abnaŭlajecca anłajn
22:27
Ułady hatovy abmierkavać z apazicyjaj praviadzieńnie daterminovych vybaraŭ.
Pieršy vice-premjer Ukrainy Siarhiej Arbuzaŭ miarkuje, što vychadam z kryzisu mohuć być daterminovyja parłamienckija i prezidenckija vybary. Ab hetym jon skazaŭ u intervju 5 kanału.
Na pytańnie žurnalista «Ludzi, jakija znachodziacca na Majdanie, bačać, što vychad ź situacyi — daterminovyja parłamienckija i prezidenckija vybary. Vy bačycie, što heta vychad z hetaha kryzisu?», Arbuzaŭ adkazaŭ: «Adnaznačna».
Na ŭdakładniajučaje pytańnie: «To bok daterminovyja parłamienckija i prezidenckija vybary?», Jon dadaŭ:
«Nie. Ja kažu, što my pavinny pravieści pieramovy. Sieści za stoł pieramovaŭ. I tam, kali prahučać niejkija prapanovy aficyjnyja, ich abmierkavać».
«Ale vy dapuskajecie, što mohuć adbycca ŭ dziaržavie i prezidenckija vybary daterminova?» — pierapytaŭ žurnalist.
«Ja dapuskaju, što kali my siadziem za stoł pieramovaŭ, takija prapanovy mohuć prahučać. I ja liču, što my hatovyja ich ahavaryć», — zajaviŭ Arbuzaŭ.
«A prezident paviedamleny ab takoj prapazicyi z boku mitynhoŭcaŭ? Jon viedaje pra takoje patrabavańnie?» — udakładniŭ žurnalist.
«Siońnia ŭsie srodki masavaj infarmacyi praktyčna całkam znachodziacca na płoščy. Jany pakazvajuć, jak heta adbyvajecca.
Heta značyć kožny čałaviek u hetaj krainie razumieje, ab čym idzie havorka i jakija patrabavańni staviać mitynhoŭcy», — adkazaŭ pieršy vice-premjer Ukrainy.
21:58
Azaraŭ: Ułada hatova pravieści kruhły stoł z apazicyjaj
Urad hatovy pravieści kruhły stoł z pradstaŭnikami apazicyjnych siłaŭ i hramadskaści z metaj urehulavańnia palityčnaj situacyi ŭ Ukrainie
Jak paviedamili UNIAN u pres-słužbie ŭrada, pra heta zajaviŭ premjer-ministr Ukrainy Mikałaj Azaraŭ padčas sustrečy z Hienieralnym sakratarom Rady Jeŭropy Turbjornam Jahłandam, jaki prybyŭ u Kijeŭ dla ŭdziełu ŭ pasiadžeńni Rady ministraŭ ABSIE.
Azaraŭ adznačyŭ, što hałoŭnaj umovaj kanstruktyŭnaha praviadzieńnia kruhłaha stała pavinna stać razbłakavańnie ŭsich administracyjnych budynkaŭ.
Akramia taho, da miescaŭ, dzie pravodziacca masavyja mitynhi, nie pavinny dapuskacca pravakatary.
«Pry takich umovach my hatovyja choć zaŭtra sieści za stoł», — skazaŭ Azaraŭ.
20:20
Majdan u barykadach. Fotarepartaž z namiotavaha miastečka mitynhoŭcaŭ u Kijevie
Fota AR
19:30
Drovy dla revalucyi, budaŭničyja kaski i barykady — fota i videa «NN» z Kijeva
Drovy dla revalucyi.
***
Žančyna papraŭlaje nalepki, ź jakich składzieny nadpis.
Azaraŭ: 30 listapada na Majdanie razahnali nie studentaŭ, a padrychtavanych pravakataraŭ
«Na płoščy nie było studentaŭ, tam byli dobra padrychtavanyja pravakatary. Tym nie mienš, heta nie apraŭdvaje žorstkija dziejańni milicyi», — cytuje premjer-ministra Ukrainy «5 kanał». «U Kijevie dziejničaje kala 2,5 tys. bajevikoŭ, jakija vykarystoŭvajucca jak siła, zdolnaja spravakavać siłavyja struktury na supraćstajańnie. Ułada demanstruje nieprymianieńnie siły, apazicyja prymianiaje siłu», — adznačyŭ Azaraŭ.
Nahadajem, što ŭ noč na 30 listapada ŭ Kijevie śpiecnaz žorstka razahnaŭ udzielnikaŭ pratestaŭ na Majdanie Niezaležnaści.
16:48
Revalucyja pačakaje: Janukovič naviedvaje muzieŭ u Kitai
Fota president.gov.ua
Jak paviedamlaje pres-słužba prezidenta Ukrainy, u časie aficyjnaha vizitu ŭ Kitaj Viktar Janukovič siarod inšaha naviedaŭ Muziej terakotavaj armii impieratara Cyń Šy-Chuan-dzi ŭ horadzie Siań.
Nahadajem, što 3 śniežnia ŭdzielniki šmattysiačnaj akcyi pratestu ŭ Kijevie źviarnulisia da Viktara Janukoviča z zaklikam spynić vizit u Kitaj i viarnucca na radzimu. Jany zapatrabavali ad prezidenta adstaŭki ŭradu.
16:25
«Hazprom»: Ukraina pavinna za haz bolš za $2 młrd
Staršynia praŭleńnia kampanii «Hazprom» Alaksiej Miler zajaviŭ, što za pastaŭleny ŭ žniŭni, kastryčniku i listapadzie haz «Naftahaz Ukrainy» zastaŭsia pavinien $2,02 młrd, paviedamlaje Bi-Bi-Si.
Napiaredadni staršynia praŭleńnia ŭkrainskaj dziaržkampanii Jaŭhien Bakulin zajaviŭ, što z «Hazpromam» dasiahnuta damoŭlenaść ab pieranosie na viasnu 2014 hoda płaciažoŭ za pastaŭki hazu ŭ kastryčniku-śniežni hetaha hoda.
«My šukajem varyjanty vyrašeńnia hetaj prablemy, viadziem pieramovy, ale damoŭlenaści na dadzieny momant nie dasiahnuty», — abvierh zajavu Bakulina Miler.
Nahadajem, što naparykancy listapada aficyjny pradstaŭnik rasijskaha hazavaha manapalista «Hazprom» Siarhiej Kupryjanaŭ zajaviŭ, što nijakich źmienaŭ u hazavych kantraktach z Ukrainaj nie rychtujecca.
16:19
Žurnalisty «Našaj Nivy» pieradajuć z Kijeva: tysiačy ludziej na vulicach, ściahi, revalucyjny štab u zachoplenym budynku Kijeŭskaj haradskoj dziaržaŭnaj administracyi, pabudavanyja z navahodniaj jalinki barykady, razdača ježy i ciopłych rečaŭ, vohniščy na vulicach — tak ciapier vyhladaje centr ukrainskaj stalicy.
14:42
14:03
Na Majdanie značna vyraśli barykady
Tym časam u Kijevie siońnia bolš ažyŭlenaści, mnoha ludziej chodzić kałonami pa vuł. Instytuckaj, stajać la dziaržbudynkaŭ, błakiravanych «Bierkutam».
Barykady na Chryščaciku.
Na samim Majdanie značna vyraśli barykady, paŭsiul abjavy ab patrebie ŭ vałanciorach. Mnohija padvoziać nieabchodnaje dobraachvotna. Siońnia pačali aktyŭna razdavać budaŭničyja kaski.
Razdača kasak.
Vidać, bajacca mahčymaha razhonu, paviedamlaje z Kijeva karespandent «Našaj Nivy».
14:01
Kvaśnieŭski: Los revalucyi va Ukrainie pavinien vyrašycca ciaham 48 hadzin
Udzielniki Jeŭramajdana ŭ Kijevie pavinny zachavać dynamiku pratestaŭ, kab damahčysia sastupak ad prezidenta Janukoviča. Pra heta zajaviŭ u intervju Rzeczpospolita eks-prezident Alaksandr Kvaśnieŭski.
Na dumku Kvaśnieŭskaha, chod ukrainskaj revalucyi pavinien vyrašycca ŭ bližejšyja 48 hadzin.
Kali prychilniki intehracyi buduć rašučymi, zmohuć zachavać dynamiku pratestu, tady Janukovič pačnie iści na sastupki, pahodzicca na zvalnieńnie taho ci inšaha ministra, mahčyma, navat premjer-ministra.
Ale kali pratesty pačnuć słabieć, to jon skarystaje siłu, kab uparadkavać situacyju.
Na dumku eks-prezidenta Polščy, Janukovič nie maje svajho płana rašeńnia situacyi.
«Jon čakaje raźvićcia padziej i reahavać musić u miežach ich značeńnia. U jaho adna meta: viarnuć spakoj i zabiaśpiečyć svajo pieraabrańnie ŭ 2015 hodzie», — skazaŭ Kvaśnieŭski.
12:34
Azaraŭ zahadaŭ spynić eskałacyju napružanaści
Kiraŭnik ukrainskaha ŭrada Mikałaj Azaraŭ zaklikaŭ apazicyjanieraŭ da pieramovaŭ i adznačyŭ, što zaklik Zachadu paźbiehnuć hvałtu tyčycca nie tolki ŭładaŭ, ale i pratestoŭcaŭ.
Havoračy pra zachop demanstrantami administracyjnych budynkaŭ, Azaraŭ zadaŭ pytańnie ab tym, chto adkaža za heta piersanalna, u tym liku chto budzie nieści kryminalnuju adkaznaść.
Pry hetym premjer padkreśliŭ, što ŭrad hatovy padtrymać mirnyja formy pratestu i pikietavańnia, paviedamlaje Bi-Bi-Si.
Napiaredadni parłamient Ukrainy admoviŭsia vykazać votum niedavieru ŭradu. Adpaviednaj rezalucyi nie chapiła 40 hałasoŭ.
12:40
Biełarusy na Majdanie: Aleś Kirkievič, Maša Kvicinskaja i Alaksiej Janušeŭski
11:22
Padtrymać Janukoviča da Viarchoŭnaj Rady vyjšli 500 čałaviek
U akcyi ŭ padtrymku prezidenta Ukrainy Viktara Janukoviča kala Viarchoŭnaj Rady ŭ Kijevie prymajuć udzieł bolš za 500 čałaviek, pieradaje Unian.ua
Mitynhoŭcy sabralisia la sceny, ustalavanaj la budynka parłamienta, jany trymajuć dziaržaŭnyja ściahi Ukrainy. Budynak VR, jak i ŭčora akružany aŭtamabilami milicyi.
10:45
Na Majdanie Niezaležnaści mitynhuje ŭžo niekalki tysiač
Ranicaj na Majdanie Niezaležnaści ŭ Kijevie ŭžo sabralisia niekalki tysiač pratestoŭcaŭ, zaraz da ich aktyŭna padciahvajucca moładź i studenctva.
Hrupy mitynhoŭcaŭ taksama nakiroŭvajucca ŭ bok Kabinieta ministraŭ, dzie na 11-ju hadzinu pryznačana pasiadžeńnie ŭrada. Dom ŭrada znachodzicca ŭ ščylnym atačeńni jak supracoŭnikaŭ milicyi, tak i mitynhoŭcaŭ, paviedamlaje Unian.
10.28
10.20
Biełarus Alaksiej Janušeŭski piša z Majdana, bieź iluzij:
Razmaŭlaŭ učora padčas akcyi ź vielizarnaju kolkaściu ŭkraincaŭ. Ludzi padychodziać, cikaviacca sytuacyjaj u Biełarusi. Šmat chto z surazmoŭcaŭ vykazvaŭ dumku, što razahnać takuju kolkaść im užo nie atrymajecca, jak heta adbyvajecca zvyčajna ŭ Biełarusi, što tut usio inakš. Na heta zvyčajna adkazvaŭ, što takoje mierkavańnie davoli naiŭnaje, pakolki jany sabie navat nie ŭjaŭlajuć mahčymy maštab represijaŭ, jaki moža być. U Biełarusi b ja nie sumniajusia, što na vulicach užo b stajali btry, a lideraŭ apazycyi ŭžo ŭ pieršy dzień akcyi čakali b pierad domam i bolš by jany na toj płoščy nie vystupali. Maskoŭskaja systema teroru, na žal, užo była daŭno adpracavanaja ŭ Biełarusi. Tut pakul možna zaŭvažyć tolki peŭnuju jaje častku j nielha dumać, što na hetym moža ŭsio skončycca.
10.15
Malunak na barykadach pobač z Majdanam: «Majdanie, my z taboj», fota Alesia Pileckaha.
10.00
Žurnalistku rasijskaha telekanała paprasili nie chłusić. U žyvym efiry
9.15
Kijeŭski Majdan pačynaje dzień z malitvy
Kijeŭski Majdan pačynaje novy dzień z malitvy. Budynak Kijeŭskaj haradskoj administracyi i Kastryčnicki pałac zabityja ŭdzielnikami akcyi.
Ranica na Majdanie Niezaležnaści, dzie znachodziacca pratestoŭcy, tradycyjna pačałasia z malitvy.
Jak pieradaje karespandent ahienctva «Interfaks-Ukraina», troje śviataroŭ sa sceny čytajuć malitvu, udzielniki akcyi ŭvažliva słuchajuć, niekatoryja chryściacca.
Na hety momant na Majdanie Niezaležnaści zastajecca bolš za 3 tys. čałaviek. Mnohija hrejucca la vohniščaŭ.
08.20
Vystup Mikity Džyhurdy na Majdanie ŭ Kijevie — videa
Jak paviedamlała «Naša Niva» ŭčora na Majdanie ŭ Kijevie vystupiŭ viadomy rasijski epatažny šoŭmen Mikita Džyhurda, jaki čytaŭ ukrainskija vieršy i śpiavaŭ pieśni.
Svaim vystupam jon prosta ŭraziŭ Jeŭramajdan.
«Džyhurda na scenie Majdana čytaje vieršy. Ciapier ja za revalucyju spakojny», — napisaŭ adzin z karystalnikaŭ Twitter.
Mikita Džyhurda naradziŭsia ŭ Kijevie ŭ 1961 h. Pachodzić z rodu zaparožskich kazakaŭ. Pastupiŭ u Kijeŭski instytut fizičnaj kultury, byŭ členam ukrainskaj kamandy pa viesłavańni na kanoe, paśla 1-ha kursa źjechaŭ u Maskvu, dzie pastupiŭ u Ščukinskaje teatralnaje vučylišča.
07.45
Apazicyja nazyvaje hałoŭnaj zadačaj siońniašniaha dnia — pikietavańnie Kabmina
Pieršaja kałona mitynhoŭcaŭ z Majdana Niezaležnaści ŭ Kijevie rušyła ŭ kirunku budynka ŭrada, paviedamlaje Unian.
Ludziej prykładna dźvie sotni. Lidary apazicyi napiaredadni nazvali hałoŭnaj zadačaj na sieradu — pikiet pad budynkam ŭrada.
Apazicyja płanuje nie dapuścić praviadzieńnia pasiadžeńnia Kabmina, jakoje zapłanavana na siońnia. Nahadajem, što ŭčora Viarchoŭnaja Rada nie zdoleła adpravić urad u adstaŭku.
Hałoŭnyja siły milicyi zaraz zasiarodzilisia kala vulicy Bankavaja, na Hrušeŭskaha i pablizu Maryinskaha parku. Zatoje milicyi na Majdanie Niezaležnaści praktyčna niezaŭvažna.
07.40
Ukraina nie Haici. Stary čałaviek tłumačyć, čamu jon vyjšaŭ na Majdan
Kabmin źbirajecca pravieści pasiadžeńnie ŭ Domie ŭrada
Pasiadžeńnie Kabinieta ministraŭ maje pačacca a 11-j pavodle minskaha času. Na hety čas budynak urada znachodzicca pad ŭzmocnienym kantrolem, prachod rabotnikaŭ u jaho zabiaśpiečany.
Uradavy kvartał pierakryty aktyvistami Majdana z 2 śniežnia. Apazicyja patrabuje adstaŭki ŭrada Ukrainy i praviadzieńnia daterminovych vybaraŭ, nahadvaje Unian.
Apaznanyja niekalki «bierkutaŭcaŭ», jakija źbivali ludziej
Žurnalisty i nieabyjakavyja daviedalisia i vykłali fota niekalkich siłavikoŭ, jakija majuć dačynieńnie da źbićcia žurnalistaŭ i mirnych mitynhoŭcaŭ u noč na 30 listapada ŭ Kijevie, paviedamlaje Ukrainskaja praŭda.
U pryvatnaści, u sietku trapiła fota v.a. kamandzira 3-j roty «Bierkuta» Jaŭhiena Antonava, jakoha hramadskaść padazraje ŭ źbićci fotakarespandenta Reuters Hleba Haraniča ŭviečary 29 listapada na Majdanie Niezaležnaści.
Taksama internetam raspaŭsiudžvajucca fatahrafii inšych «bierkutaŭcaŭ», jakich padazrajuć u źbićci ŭdzielnikaŭ mirnaha mitynhu na Majdanie.
Sud aryštavaŭ na 2 miesiacy 9 ŭdzielnikaŭ biesparadkaŭ na Bankavaj
Sud aryštavaŭ na 2 miesiacy ŭsich 9 maładych ludziej, jakija padazrajucca ŭ arhanizacyi masavych biesparadkaŭ na Bankavaj 1 śniežnia.
Hetyja ludzi padazrajucca ŭ ździajśnieńni kryminalnaha pravaparušeńnia pa č. 1 art. 294 KK Ukrainy (arhanizacyja masavych biesparadkaŭ).
1 śniežnia ŭ Kijevie adbylisia šmatlikija sutyčki ŭdzielnikaŭ masavych akcyj z pravaachoŭnikami na vuł. Bankavaja niepadalok ad administracyi prezidenta. Ludzi ŭ maskach prybyli na Bankavuju na hrejdery i sprabavali prarvacca praz kardon milicyi, paviedamlaje Interfax.com.ua.
Janukovič u Kitai damaŭlajecca pra kredyt u niekalki miljardaŭ dalaraŭ i inviestycyi
Prezident Ukrainy Viktar Janukovič ahledzieŭ ekspazicyju Muzieja terakotavaj armii impieratara Cyń Šychuandzi ŭ h. Siań (pravincyja Šeńsi, KNR). Pra heta paviedamlaje Radyjo Svaboda sa spasyłkaj na pres-słužby prezidenta.
Prezident Ukrainy budzie znachodzicca ŭ KNR ź dziaržaŭnym vizitam da 6 śniežnia.
Prahramaj naviedvańnia praduhledžany pieramovy sa staršynioj Kitajskaj Narodnaj Respubliki Si Czińpiniem u vuzkim i pašyranym farmatach, sustrečy z kiraŭnictvam urada i parłamienta krainy.
UNIAN dadaje, što Janukovič damaŭlajecca pra inviestycyi ŭ 10 młrd dalaraŭ i pramy kredyt u 5 młrd.
Suma inviestycyj, jakija mohuć pryjści va Ukrainu z Kitaja, pieravyšaje 10 miljardaŭ dalaraŭ. Plus novyja mahčymaści dla ekspartu ŭkrainskich tavaraŭ, u pryvatnaści pšanicy.
«U Kitai jość takoje praviła, što biznesmeny nie mohuć ničoha kuplać u inšych krain biez «błasłaŭleńnia» ich ŭrada. Važna im zaručycca, kab ekspartavać usie, što vyroščvajem — zbožža, harodninu, miasa i inšaje, — skazaŭ prezident analityčnaha centra Alaksandr Achrymienka. — Jašče adzin klučavy momant — nam daduć kredyt u $5 młrd (hrašyma), jaki my vierniem zbožžam na praciahu 5-7 hadoŭ zbožžam. Taksama my sumiesna naładzim vytvorčaść u KNR samalotaŭ An-158. Kitaj ciapier zajmaje kala 6 000 samalotaŭ dla ŭnutranych pieravozak».
Ź inšaha boku, kitajcy pačnuć realizoŭvać prajekty va Ukrainie. Naprykład, letam anansavali pieradaču ŭ arendu 3 młn ha ziamli ŭ Dnieprapiatroŭskaj, Chiersonskaj abłaściach i ŭ Krymu na 50 hadoŭ.
XX
XXX