Zły načalnik źnižaje pradukcyjnaść pracy padnačalenych
Načalniki «ź bzikami», jakija teraryzujuć svaich padnačalenych, dziejničajuć tolki va ŭron svajoj firmie ci pradpryjemstvu. Prynižanyja i abražanyja supracoŭniki pačynajuć pracavać horš. Takija vyniki daśledvańniaŭ.
Načalniki «ź bzikami», jakija teraryzujuć svaich padnačalenych, dziejničajuć tolki va ŭron svajoj firmie ci pradpryjemstvu. Prynižanyja i abražanyja supracoŭniki pačynajuć pracavać horš. Takija vyniki daśledvańniaŭ.
Da takich vysnovaŭ pryjšli specyjalisty z Universyteta Fłarydy.
Navukoŭcy apytali niekalki dziesiatkaŭ amerykancaŭ, jakija pracujuć u roznych biznesovych sferach. Apytanych abjadnoŭvała adno: jany peryjadyčna rabilisia achviarami charaktaru svaich načalnikaŭ. A ŭ kantrolnuju hrupu ŭvajšli žychary ZŠA, jakija nia skardziacca na pavodziny načalstva.
Apynułasia, što 30% «pakryŭdžanych» naŭmysna pačynali pracavać pavolniej ci admysłova rabili pamyłki. Siarod zvyčajnych žycharoŭ pakaźnik składaje tolki 6%.
33% adznačyli, što nie prykładajuć maksymalnych namahańniaŭ u čas vykanańnia vytvorčych zadańniaŭ. Siarod «niepakryŭdžanych» adpaviedna 9%.
39% brali balničnyja, choć sa zdaroŭjem nijakich prablemaŭ nia mieli. Siarod zvyčajnych supracoŭnikaŭ symulantaŭ apynułasia tolki 4%.
Jašče 24% «pakryŭdžanych» maksymalna zaciahvali svaje pierapynki i pierakury na pracy. U kantrolnaj hrupie takich tolki 7%.
Aproč hetaha, vierahodnaść taho, što ŭ vypadku patreby supracoŭnik zdolny ŭziać inicyjatyvu na siabie, u try razy vyšej dla ludziej, na katorych načalstva nia ciśnie.