ZŠA prosiać Vjetnam nie zapraŭlać rasiejskija bambardziroŭščyki
Havorka idzie pra bazu Kamrań, jakaja vykarystoŭvałasia ŭ časy SSSR.
Ułady ZŠA nakiravali Vjetnamu zapyt z prośbaj spynić pradastaŭlać vajennuju bazu Kamrań rasijskim bambavikam — nośbitam jadziernaj zbroi dla dazapraŭki, dakładvaje Reuters sa spasyłkaj na pradstaŭnika Dziarždepartamienta ZŠA, piša RIA «Novosti».
«My paprasili ŭ vjetnamskich uładaŭ harantyj, što Rasija nie moža vykarystoŭvać svoj dostup da buchty Kamrań dla ažyćciaŭleńnia dziejnaści, zdolnaj uzmacnić napružanaść u rehijonie», — pieradaŭ surazmoŭca ahienctva.
Kiraŭnik Cichaakijanskaha kamandavańnia suchaputnych vojskaŭ ZŠA hienierał Vincent Bruks paviedamiŭ ahienctvu, što rasiejskija bambardziroŭščyki ździajśniali «pravakacyjnyja» paloty ŭ rehijonie i byli zaŭvažanyja, u pryvatnaści, vakoł terytoryi vostrava Huam u Cichim akijanie, dzie znachodzicca bujnaja avijabaza ZŠA.
Pa słovach Bruksa, rasijskija samaloty, što kružlali vakoł Huama, dazapraŭlaŭsia z dapamohaj rasijskich samalotaŭ-palivazapraŭščykaŭ, jakija vylatali z buchty Kamrań. Pavodle jaho słoŭ, usie paloty zafiksavanyja paśla dałučeńnia Kryma da Rasii ŭ sakaviku 2014 hoda. Bruks nie ŭdakładniŭ, kali mienavita byli zafiksavanyja paloty i kolki ich było, taksama jon nie skazaŭ, jakija mienavita samaloty ich ažyćciaŭlali. Pra reakcyju Chanoja na patrabavańnie Vašynhtona pakul nie paviedamlajecca.
Vajennaja baza Kamrań znachodzicca na ŭschodzie Vjetnama — u adnajmiennaj buchcie na bierazie Paŭdniova-Kitajskaha mora. Padčas Vjetnamskaje vajny Kamrań apynułasia na terytoryi Paŭdniovaha Vjetnama, padtrymlivałasia amierykancami i była bujnoj tyłavoj bazaj ZŠA. Amierykanskija vajskoŭcy pabudavali tam aeradrom i port. 3 krasavika 1975 hoda horad uziała paŭnočnavjetnamskaja armija, a praz dva miesiacy paśla zakančeńnia vajny, u traŭni 1979 hoda, SSSR i Vjetnam padpisali pahadnieńnie ab vykarystańni porta Kamrań savieckim vajenna-marskim fłotam terminam na 25 hadoŭ i ź biazvypłatnaj arendaj. Paśla tam była stvorana najbujniejšaja zamiežnaja savieckaja vajennaja baza.
U 2001 hodzie kiraŭnictva Rasiei pryniało rašeńnie nie padaŭžać damovu z Vjetnamam i daterminova evakuiravać bazu. U 2002 hodzie kiraŭnik MZS Rasii Ihar Ivanoŭ zajaviŭ, što na praciahu dziesiaci hadoŭ VMF Rasii nie vychodziŭ ŭ Indyjski akijan i nie karystaŭsia pasłuhami vajenna-marskoj bazy. Apošnija rasijskija vajskoŭcy pakinuli Kamrań u mai 2002 hoda. U 2004 hodzie častka bazy była rekanstrujavana, i adkryŭsia hramadzianski aeraport. Sa śniežnia 2009 hoda aeraport maje status mižnarodnaha.
U listapadzie 2013 prezident Rasii Uładzimir Pucin i prezident Vjetnama Čyonh Tan Šanh padpisali pahadnieńnie ab stvareńni sumiesnaj bazy dla absłuhoŭvańnia i ramontu padłodak u Kamrani. Minabarony Rasii ŭ studzieni 2015 paviedamiła, što ŭ 2014 hodzie aeradrom Kamrań upieršyniu byŭ vykarystany dla pasadki samalotaŭ Ił-78, jakija zabiaśpiečyli dazapraŭku palivam u pavietry samalotaŭ Tu-95MS.