J:MOPS admovilisia ad udziełu ŭ Rok-karanacyi
I heta pry tym, što čynoŭniki Mienharvykankamu dali dazvoł na ŭdzieł u «Rok‑karanacyi» hurtoŭ z «čornaha» śpisu.
U sieradu arhanizatary atrymali va ŭpraŭleńni kultury Minharvykankamu dazvoł na praviadzieńnie «Rok‑karanacyi». Čynoŭniki zaćvierdzili prahramu kancertu całkam. Pa słovach zasnavalnika muzyčnaha festu Juryja Cybina, pytańniaŭ nakont udziełu ŭ kancercie hurtoŭ z «čornaha śpisu» — «Kramy», N.R.M. i «Niejra Dziubiela» — u čynoŭnikaŭ nie ŭźnikła.
Jury Cybin: «Nam nie zabaranili ni adnoj hrupy. Usie, kaho my zamovili, usie zastalisia tam, u śpisie».
Pa słovach zasnavalnika imprezy, arhanizatary paśpieli ŭžo pierahavaryć z usimi zapłanavanymi hurtami‑ŭdzielnikami i atrymali ad ich paćvierdžańnie na ŭdzieł. Akramia J:MOPS.
Jury Cybin: «Adziny hurt, ź jakim my pakul što nie damovilisia, heta hurt J:MOPS. Jość padazreńnie, što jon nie voźmie ŭdzieł u sioletniaj «Karanacyi» ŭ jakaści vykanaŭcy. Usie astatnija hurty na siońniašni dzień paćvierdzili svoj udzieł u hetym kancercie».
Pa jaho słova, «morsy» patłumačyli svoj adkaz tym, što nibyta mienavita ŭ hety čas buduć vystupać dzieści za miežami Biełarusi. Jeŭraradyjo źviazałasia z hitarystam hurta Ramanam Arłovym. Ale atrymać choć kolki‑niebudź uciamnuju infarmacyju ad jaho apynułasia vielmi składana.
Raman Arłoŭ: «Viedajecie, ja biez kamientaroŭ tolki mahu pakinuć heta pytańnie. Sprava ŭ tym, što nie ja prymaju heta rašeńnie. Ja moh by skazać vam štości asobna, ale heta budzie nie vielmi karparatyŭna. I ŭvohule, navat hetaha ja nie kazaŭ».
Jeŭraradyjo nie ŭdałosia vyśvietlić navat jaho pryvatnaje staŭleńnie da «Rok‑karanacyi» jak źjavy ŭ muzyčnym žyćci Biełarusi.
Raman Arłoŭ: «Ja b nie chacieŭ, kab vy ad mianie pisali choć niejki tekst. Kali vy nie budziecie davać hety tekst… Ale ž vy ŭsio adno budziecie! Tamu ja ničoha kazać nie budu. Nul kiłabajt infarmacyi».
Ale jak Jeŭraradyjo stała viadoma ź inšych daśviedčanych krynic, admova ŭdzielničać u «Rok‑karanacyi» nijakim čynam nie źviazanaja z zamiežnymi hastrolami J:MOPS. Sprava ŭ tym, što 25 lutaha vakalist hurta źjazdžaje na adpačynak u Čechiju. Voś i ŭvieś sakret.
Pa słovach zasnavalnika «Karanacyi» Juryja Cybina, arhanizatary nie buduć kryŭdavać na «morsaŭ», kali jany nie vystupiać na kancercie. Navat uznaharody nie pazbaviać. Kali J:MOPS jaje atrymajuć.
Jury Cybin: «Heta nijak nie budzie ŭpłyvać na vyniki. Kali jany atrymajuć niejki pryz, ja prapanuju kiraŭnikam hurta, menedžeram, kab jany paprysutničali na «Karanacyi» i atrymali toj pryz».
Arhanizatary, pa jaho słovach, abiacajuć hledačam sapraŭdnaje muzyčnaje šoŭ vysokaha ŭzroŭniu. Zaraz usie namahańni nakiravanyja mienavita na heta.
Jury Cybin: «Nad hetym zaraz i pracujem — kab usio adpaviadała vyšejšamu ŭzroŭniu. I my pavinny dakazać, što zrobim heta. Niezaležna ad taho, chto nam dapamahaje, chto nie dapamahaje. My pasprabujem zrabić kłasny kancert».
Pa bolšaści naminacyj žury ŭžo vyznačyła hałoŭnych pretendentaŭ. Siurpryzaŭ tam niama. Jak i pradkazavaŭ zasnavalnik «Rok‑karanacyi» ŭ minułym repartažy Jeŭraradyjo, u asnoŭnym tam pradstaŭlenyja hienierały ajčynnaha rok‑n‑rołu. Ale adzin siurpryz, kaža, usio ž taki budzie. Heta — chto atrymaje Rok‑karonu 2007 hoda.
Jury Cybin: «Hałoŭny siurpryz u tym, što na siońniašni dzień ja nie viedaju, chto atrymaje hałoŭnuju Rok‑karonu. Na ŭsich minułych «Karanacyjach» ja heta viedaŭ, a sioleta nie viedaju».