«Mašynu pravodziać pohladami». Były nastaŭnik matematyki ŭpryhožyŭ svoj Mercedes GL «vyšyvankaj»
U stalicy ŭładalnik vializnaha biełaha ŭsiedarožnika ŭpryhožyŭ mašynu nacyjanalnym arnamientam, i ciapier jaje ciažka nie zaŭvažyć. My zapytalisia, navošta i jak ludzi reahujuć na «vyšymabil».
Tolki Mercedes
Ihar Žabaroŭski pracavaŭ nastaŭnikam matematyki ŭ staličnaj škole. Dla svaich vučniaŭ jon rychtavaŭ multymiedyjnyja ŭroki i kanśpiekty. Technałohii dapamahali ŭ pracy, i małady čałaviek vyrašyŭ zrabić ich bolš dastupnymi i dla svaich kalehaŭ-nastaŭnikaŭ.
— Tak źjaviŭsia adukacyjny prajekt «Infaŭrok». Ja sabraŭ uvieś svoj dośvied i vydatnuju kamandu mietadystaŭ, nastaŭnikaŭ i prahramistaŭ. Za amal čatyry hady pracy my dasiahnuli dzionnaj naviedvalnaści ŭ paŭmiljona karystalnikaŭ. Naš prajekt zajmaje druhoje miesca ŭ Runecie siarod adukacyjnych prajektaŭ. Zojmiem i pieršaje, heta tolki pytańnie času, — dzielicca ambicyjnymi płanami Ihar Žabaroŭski.
Asnoŭnaja aŭdytoryja i asnoŭny rynak prajekta — Rasija, ale Ihar nie źbirajecca nadoŭha pakidać Minsk. «Ja žyvu i dalej źbirajusia žyć u Biełarusi. Mianie ŭsio zadavalniaje. Kali ja stamlajusia ad Biełarusi, to nienadoŭha źjazžaju źmianić abstanoŭku. U siarednim raz na miesiac ja kudy-niebudź vyjazdžaju na niekalki dzion».
Ihar padarožničaje na svaim nadziejnym Mercedes. Za dva hady z momantu kupli mašyny jany razam prajechali bolš za sto tysiač kiłamietraŭ pa Biełarusi, Rasii, Ukrainie i Jeŭropie.
— Na mašynie padarožničać cikaviej, čym na samalocie. Možna vybrać, kudy zajechać, dzie spynicca i što pahladzieć. My płanujem maršruty praź miescy, dzie raniej nie byli.
Vialikaj kampanijaj my rehularna ździajśniajem vialikija aŭtamabilnyja padarožžy na maim Mercedes. Łondan, Rym, Hdańsk — vielmi lohka i kamfortna dabiralisia ŭpiacioch. Aŭtamabil vialiki, ustojlivy i kamfortny dziakujučy pnieŭmapadviescy. Asabista ja nie stamlajusia, a, naadvarot, adpačyvaju za rulom, — raspaviadaje Ihar.
A pa horadzie zručna kožny dzień jeździć na takoj vialikaj mašynie? U centry niama dzie parkavacca, dy i raschod u jaje niemaleńki. Moža być, maje sens jeździć na haradskoj małalitražcy abo navat karystacca taksi?
— Paśla Mercedes tolki Mercedes, a paśla vialikaj mašyny tolki vialikaja mašyna. Zaraz ja vielmi niekamfortna siabie adčuvaju ŭ nizkich mašynach. Na samaj spravie, vialiki pamier — chutčej plus: ahladnaść šykoŭnaja, vysoki klirans dazvalaje zajechać na luby bardziur. U GL jość unikalnaja ŭłaścivaść — u im kamfortna na luboj darozie. I ŭ horadzie, i na aŭtabanie, i na biezdaražy. Ja zajazdžaju ŭ viosku — i lubyja jamki choć by što. A potym vyjazdžaju na niamiecki aŭtaban — i mahu kamfortna jechać z chutkaściu za 200 km/h.
Adzinaja pryčyna, čamu ja płanuju mianiać mašynu, — u mianie troje maleńkich dziaciej. Dla vialikaj siamji zručniej mikraaŭtobus, naprykład Mercedes V-klasse. Jon taksama vialiki i vysoki, ale dostup da zadniaha šerahu siadzieńniaŭ u im našmat zručniejšy, čym u GL. Ale dynamika budzie zusim nie taja. Mabyć, pryjdziecca pakinuć GL i dakupić V-klasse, — kaža ŭładalnik aŭto.
Sucelny pazityŭ
Hałoŭnaja admietnaja asablivaść hetaha aŭto — nacyjanalny arnamient praz usiu mašynu. Aŭtamabil staŭ «patryjatyčnym» paŭhoda tamu.
— Naša kampanija była sponsaram mierapryjemstva ŭ homielskaj himnazii, tam prachodzili «Mieležaŭskija čytańni». My jeździli ŭ Homiel na hetaje mierapryjemstva, i ja tak uražany ducham hetaj biełaruskamoŭnaj himnazii, biełaruskaj pieśni, što vyrašyŭ zrabić taki patryjatyčny žest.
Hety arnamient aznačaje ŭradžaj. Kupiŭ na stoku viektarny malunak i zamoviŭ druk u arhanizacyi, jakaja zajmajecca vyrabam aŭtamabilnych nalepak. Vyšyvanku nadrukavali na viniłavaj ploncy i nalapili na aŭtamabil. Ja zrabiŭ heta dla siabie i nie čakaŭ takoha vodhuku i takoj uvahi da mašyny.
Reakcyja ludziej tolki pazityŭnaja. Ludzi na darozie pakazvajuć «kłas», prosta machajuć. Niadaŭna stajaŭ, navodziŭ paradak u mašynie, i da mianie padyšła žančyna va ŭzroście, Inesa Ivanaŭna. Jana padziakavała mnie za vyšyvanku, joj było vielmi pryjemna ŭbačyć heta. U mianie vielmi šmat takich historyj, i ŭsie pazityŭnyja. Ja razumieju, što heta realna pracuje na ŭźniaćcie duchu patryjatyzmu, — uspaminaje Ihar.
Haspadar raspaviadaje, što byŭ maralna hatovy da pavyšanaj uvahi DAI paśla źjaŭleńnia arnamientu na aŭtamabili. Ale vyjšła naadvarot — spyniać stali radziej, tolki pozirkam inśpiektary pravodziać. Kali spyniajuć, to vykazvajuć svaje stanoŭčyja ŭražańni abo maŭčać z nahody vyšyvanki. Pytańni źjavilisia tolki na miažy.
— Ukrainskija pamiežniki zaŭsiody pytajucca: čamu na biełaruskaj mašynie ŭkrainskaja vyšyvanka? Ja zaŭsiody davodžu, što heta biełaruski ŭzor. Nieadmysłoŭcu, na samaj spravie, składana adroźnić. Na žal, u mianie niama času surjozna zajmacca raźvićciom patryjatyzmu, ale navat samy mały ŭkład u spravu nacyjanalnaha adradžeńnia važny i patrebny. Patryjatyzm pavinien abjadnoŭvać ludziej niezaležna ad palityčnych pohladaŭ. Bo ŭ nas adzin ahulny dom, — ličyć Ihar.