«Treba pavialičvać vojska ŭ dva razy»: vajennyja ekśpierty pra toje, jak Biełarusi adkazać na rasijskija tanki la miažy
Niadaŭna stała viadoma, što Rasija raźmiaściła za 40 kiłamietraŭ ad biełaruskaj miažy svaje vojski — 28-ju asobnuju motastrałkovuju bryhadu, jakaja brała ŭdzieł u siryjskaj i hruzinskaj kampanijach.
Na ŭzbrajeńni ŭ bryhady i tanki, i reaktyŭnyja sistemy ahniu. A z Klincoŭ — horada, dzie mieściacca vojski — adkrytaja daroha na Homiel. Da kanca hoda ŭ Klincach čakajuć 7 tysiač vajskoŭcaŭ.
Słovam, jość padstavy zadumacca.
Jak na heta reahavać Biełarusi? My zapytalisia ŭ vajennych ekśpiertaŭ.
Adzin ź ich, Andrej Paratnikaŭ, kiraŭnik analityčnaha centra Belarus Security Blog, adrazu ŭdakładniŭ, što naŭrad ci vypadaje havaryć pra toje, što niejkija miery sapraŭdy buduć pryniatyja.
«Nijakich zachadaŭ u adkaz nie budzie, bo niama finansavych i arhanizacyjnych mahčymaściaŭ, niama palityčnaj voli, — skazaŭ Paratnikaŭ. — Ale pravilnym adkazam było b raŭnamiernaje raźmiaščeńnie vojskaŭ na terytoryi krainy. Bo siońnia ŭschodniaja Homielščyna i Mahiloŭščyna faktyčna nie prykrytyja nijak. Jość baza inžyniernych vojskaŭ, artylerystaŭ, ale heta nie surjozna. Paŭnavartasnych miechanizavanych častak tam niama. Taksama varta było b pavialičyć kolkaść uzbrojenych sił u dva razy».
Pry hetym Paratnikaŭ miarkuje, što jašče nie pryjšoŭ čas viartać pytańnie rasijskaj avijabazy ŭ paradak dnia biełaruska-rasijskich adnosin.
«Kali kazać pra siońniašni vizit Pucina, to ja nie dumaju, što vojski ŭ Klincach buduć vykarystanyja im jak niejki arhumient pry pieramovach. Bo kali hetaje pytańnie ź jahonaha boku budzie padniataje, to heta budzie vyhladać jak nie prosta šantaž, a jak pahroza. I naŭrad ci Łukašenka dazvolić Pucinu razmaŭlać movaj pahroz i šantažu. Tamu i pytańnie avijabazy ŭvohule nie budzie abmiarkoŭvacca, tamu što rasiejcy prosta čakajuć, pakul u Biełarusi nastupić bolš hłybokaja faza ekanamičnaha kryzisu, kab atrymać adrazu ŭsio i na tych umovach, jakija buduć ich nie prosta zadavolvać, a jakija buduć naŭprost imi dyktavacca», — padsumavaŭ Paratnikaŭ.
Amal takoha ž mierkavańnia trymajecca i Alaksandr Alesin.
«Z vajskovaha hledzišča nijakaha adkazu nie budzie, — skazaŭ Alesin. — Łukašenka ž skazaŭ, što heta tyja čaści, jakija ŭ vypadku ŭzbrojenaha kanfliktu musiać pryjści na «dapamohu» Biełarusi (ale chto źbirajecca na nas napadać?). To bok, čaści, raźmieščanyja ŭ zachodnich rehijonach Rasii, pryjduć na dapamohu biełaruskamu vojsku, jakoje musić zatrymać praciŭnika. Heta takaja aficyjnaja pazicyja. I ja dumaju, što Łukašenka nie aśmielicca źmianić kanfihuracyju i dysłakacyju našych Uzbrojenych sił, jakija siońnia zasiarodžanyja na zachodnim i paŭnočna-zachodnim kirunku suprać NATA. Źbirać niejkuju dadatkovuju hrupoŭku na ŭschodzie? Heta niebiaśpiečny krok dla Łukašenki. Ale treba viedać — kraina ŭ nas nievialikaja. I ŭ vypadku patreby motastrałkovyja złučeńni i siły śpiecapieracyj možna vielmi chutka pierakinuć u luby rehijon Biełarusi. A ciapier, najbolš imavierna, buduć prosta ŭzmocnienyja srodki vyviedki — bieśpiłotniki, radyjoelektronnaja vyviedka, nazirańnie z boku pamiežnikaŭ za sumiežnymi terytoryjami».
Rasijskija tanki la biełaruskaj hranicy ŭ Klincach. Fota radyjo «Svaboda».
Taksama Alesin vykazaŭ dumku, što ŭ siońniašnich umovach Łukašenku vielmi ciažka manieŭravać.
«Łukašenka ciapier u ciažkim stanoviščy, navat dziakujučy našym zachodnim partnioram, jakija staviać novyja bazy kala miežaŭ Biełarusi. Heta daje padstavy dla turboty rasiejcam, jakija prymušajuć Łukašenku vykonvać sajuznyja abaviazki. Tamu, ja dumaju, rytoryka Łukašenki budzie ŭsio bolš prarasijskaj u hetym płanie, jon budzie kazać toje, što chočuć čuć u Kramli», — padzialiŭsia dumkami Alesin.
Darečy, u Ministerstvie abarony nam skazali, što «hramadzianie našaj krainy mohuć być upeŭnienyja, što vajennaja stabilnaść i biaśpieka Biełarusi budzie zabiaśpiečanaja niesumnienna».