Ekśpiert Saładoŭnikaŭ z sustrečy z Łukašenkam — akademik psieŭdaakademii
Padčas «Vialikaj razmovy z prezidentam» 3 lutaha adnym ź pieršych svajo pytańnie Łukašenku dali zadać ultralibieralnamu ekanamistu Jarasłavu Ramančuku.
Havorka išła pra efiektyŭnaść ekanamičnaj madeli. Ramančuk kazaŭ, što historyja nie viedaje precedentaŭ, kali krainy z takoj dolaj dziaržsiektaru, jak u Biełarusi, chutka i paśpiachova raźvivalisia.
Paśla adkazu Łukašenki jahonaja pres-sakratarka dała słova prafiesaru ekanomiki Siarhieju Saładoŭnikavu.
Heta była jaŭnaja «chatniaja zahatoŭka», što zmušaje źviarnuć uvahu na asobu hetaha prafiesara.
Siarhiej Saładoŭnikaŭ zajmaje pasadu zahadčyka kafiedry ekanomiki i prava BNTU. Aproč taho, jon čytaje lekcyi jašče ŭ šerahu ajčynnych univiersitetaŭ.
Hlaniem na staronku prafiesara na sajcie kafiedry mižnarodnych ekanamičnych adnosinaŭ BDU — u karotkaj infarmacyi, aproč navukovaha zvańnia, prysutničaje jašče i pamietka — «akademik» «Mižnarodnaj akademii sacyjalnych technałohij».
Dla razumieńnia taho, što heta za «akademija», chopić i taho, što dla atrymańnia zvańnia «člena-karespandenta» jaje dosyć mieć siaredniuju adukacyju (!) i «dośvied hramadskaj dziejnaści».
Bolšuju devalvacyju akademičnaha zvańnia i ŭjavić ciažka. Heta takoje sabie kazactva ad navuki. «Kazaki» viešajuć na siabie šakaładnyja miedali za adsutnaściu bajavych, a niekatoryja navukoŭcy anałahična «viešajuć» na siabie lipavyja zvańni lipavych akademij.
Vyhladaje, što heta robicca dla nadańnia značnaści siarod nieabaznanaj publiki.
Ale chvalicca zvańniem butaforskaha akademika na sajcie vyšejšaj navučalnaj ustanovy, jakaja pretenduje na pavažanaść?
Jak za małoj chłuśnioj idzie vialikaja, tak i na aficyjnym sajcie toj «akademii» Saładoŭnikaŭ usiaho tolki «člen-karespandent», a na sajcie BDU nazyvaje siabie ŭžo «akademikam».
Jak patłumačyli «Našaj Nivie» u pres-słužbie Nacyjanalnaj Akademii navuk Biełarusi (NAN), Saładoŭnikaŭ moža nazyvać siabie, jak choča, ale ŭ našaj krainie isnuje pracedura.
«U Biełarusi jość adna aficyjnaja ŭstanova, akademikam jakoj moža ličycca navukoviec — heta NAN. Tam vielmi žorstki adbor, jość aficyjnyja vybary — apošni raz jany pravodzilisia ŭ 2014 hodzie. Zvańnie akademika i člena-karespandenta pažyćciovaje, dla ich isnujuć i hrašovyja dapłaty. Uvohule, akademik — heta vialiki honar, vierch navukovaj karjery, vyšej užo niama kudy. Ale adna sprava prajści žorstki adbor i vystupić nie pierad studentami ci kimści jašče, a pierad hłybokimi śpiecyjalistami ŭ svajoj śfiery, a inšaja — atrymlivać zvańni biez adboru. U Biełarusi takich «kłubaŭ pa intaresach», jakija b pryznavali ludziej akademikami, u adroźnieńnie ad Rasii, niama», — skazała Natalla Marcaleva, pres-sakratarka NAN.
Saładoŭnikaŭ i sam, darečy, niekali pracavaŭ u NAN, ale vymušany byŭ syści, bo, kažuć, nie zžyŭsia z novym dyrektaram Instytuta ekanomiki.
Jak kažuć byłyja kalehi, Saładoŭnikaŭ «piša niejkija teksty… Ciažka dać inšuju acenku dziejnaści čałavieka, jaki žyvie ŭ suśviecie naaśfiernaj ekanomiki dy padobnaha».
Prafiesar Saładoŭnikaŭ sapraŭdy maje «navukovyja» publikacyi na temu naaśfiernaha raźvićcia Biełarusi.
Naaśfiera — heta taki mietafizičny termin, prydumany Viarnardskim, jaki krytykujecca ŭ sučasnaj navucy jak nie navukovy, a ŭtapičny i relihijny.
Ekanamist Jarasłaŭ Ramančuk, ź cieniem jakoha baksiravaŭ Saładoŭnikaŭ, nizka aceńvaje svajho apanienta.
«Čałaviek, jaki kupiŭ sabie niejki status u Rasii, «vyklikajecca» vieści dyskusiju — adkul jon uvohule ŭziaŭsia?
Ja raniej jaho nie bačyŭ, a pra knihi nie čuŭ. Kazali tolki, što jon uvachodzić u VAK i časam źjaŭlajecca barjeram dla talenavitych biełarusaŭ, jakija sprabujuć u nas abaranicca. Zrešty, kali čałaviek «vychodzić u naaśfieru», to heta ŭžo futurołah, a nie ekanamist. Ja navat nie chaču kamientavać jahonyja słovy na «Vialikaj razmovie», bo kali ludzi nie razumiejuć suviazi pamiž kolkaściu hrošaj u ekanomicy i inflacyjaj, kali ŭ ichnim leksikonie słovy «kapitalizm» i «ekspansija Zachadu», to pra što mnie ź imi havaryć? Heta dyskurs «ruskaha śvietu», — kaža Ramančuk.
«Takija ludzi, jak Saładoŭnikaŭ, šmat hadoŭ pisali dla Łukašenki i jaho atačeńnia svaju psieŭdanavukovuju burdu. Siońnia ekanomika razvalvajecca, a jany dumajuć, što Łukašenka znoŭ kupicca na hetyja kazki pra pierśpiektyvy hałaktyčnaj naaśfiernaj ekanomiki ŭ kanhłamieracie z Rasijaj? Tut treba stavić pytańni pra ich kampietentnaść i adpaviednaść zajmanym pasadam», — miarkuje Jarasłaŭ Ramančuk.