Salist sienickaha hurtu «SSSR», jaki vyviesiŭ ściah «DNR»: Chto nas krytykuje, toj na baku fašystaŭ
Šał u biełaruskim internecie vyklikali zdymki ź Sienickaha doma kultury, što pad Minskam, u hrymiorcy jakoha salisty miascovaha hurtu «SSSR» raźviesili ściahi fejkavych «respublik» hetak zvanaj Navarosii.
Na fonie hetaj simvoliki mieła niespadziavanku sfotkacca navat śpiavačka Žanet, a kiraŭnictva kłuba ŭ hetym nijakaj prablemy nie ŭbačyła.
Čytajcie taksama: Dyrektarka Sienickaha doma kultury, dzie visić ściah «DNR»: U nas i partret Pucina visić, i što?
«Naša Niva» źviazałasia z hurtam «SSSR», kab vyśvietlić, čym jany kiravalisia, pryvoziačy ŭ Biełaruś simvoliku «DNR».
Na našyja pytańni adkazaŭ salist hurtu Alaksandr Žadan — kalehi skazali, što jon umieje «pravilna havaryć».
Śpiavak pačaŭ z sustrečnaj krytyki tych, chto plažyŭ hurt «SSSR» u internecie.
«Nas krytykavali ludzi, jakija nie viedajuć, što takoje vajna. Jak sabački: usie brešuć i my pabiažym-pabrešam. Tyja, chto nas krytykujuć — jany stajać na baku fašystaŭ. A hetyja klerykały, jakija pačynajuć im padpiavać… Ludzi, kažu vam, pajechali sa mnoj — u mianie miesca ŭ aŭtobusie znojdziecca dla dvuch-troch čałaviek. Pahladzicie, jak tam žyvuć», — skazaŭ jon i patłumačyŭ, čamu paviesiŭ u hrymiorcy (i nie tolki) ściah «DNR».
«Čamu ściah DNR? Najpierš, ja adtul rodam. Heta maja radzima. Naradziŭsia ja ŭ Łuhansku, paśla žyŭ niejki čas u Krymie, paśla baćki atrymali kvateru ŭ Daniecku. Dalej ja vučyŭsia ŭ Razani, vajavaŭ u Afhanistanie, paśla pieravioz baćkoŭ u Biełaruś, dasłužvaŭ tut u Viciebskaj dyvizii.
Ja čałaviek u minułym vajskovy, prajšoŭ dźvie vajny, dvojčy byŭ paranieny, atrymaŭ try kantuzii, pajšoŭ pa tvorčaj linii. A što da nazvy hurta, to ja — žychar Savieckaha Sajuza, jon u dušy ŭ mianie žyvie. Nie toje, što chaču viarnuć usio, a mienavita adnosiny — jakija raniej byli. I kali hinuć žančyny i dzieci… My ŭ «Navarosii» amal 200 kancertaŭ dali z 2014 hoda — jeździli tam, dzie nichto nie jeździŭ. U ludziej vočy harać paśla našych kancertaŭ», — raskazvaje Alaksandr.
Alaksandr Žadan.
Śpiavak taksama dadaŭ, što adrazu paśla publikacyi ŭ ŚMI jamu pazvanili «z administracyi» i zahadali źniać ściahi, ale jon, maŭlaŭ, admoviŭ.
«Mnie spadabałasia, jak jany chutka pazvanili, nie razabraŭšysia ŭ situacyi: «Tak, chutka pazdymajcie ŭsie ściahi». Pačakajcie, čamu ja ŭ svajoj studyi pavinien zdymać simvoliku «Danieckaj respubliki»? U mianie na adnoj ścianie ściah «Mietałurha» žoŭta-błakitny, na druhoj — DNR. Našaja administracyja, nie razabraŭšysia… Ja pazvaniŭ u ideałahičny adździeł Minskaj vobłaści, ja ź imi vielmi dobra siabruju. Voś, Taćciana Mikałajeŭna (Chmiel — namieśnica načalnika adździeła ideałohii — Red.), Halina Tadevušaŭna, ludzi vydatnyja — sapraŭdnyja ideołahi. Ja tak, čysta z boku jak by pacikaviŭsia, jak vy staviciesia da takoj situacyi? Jany kažuć — niehatyŭna, my nie chočam, kab u nas tut doma było takoje, usio zaležyć ad nas. Tamu našyja patryjatyčnyja pieśni i toje, što nas paŭsiul zaprašajuć — heta dokaz słušnaj pazicyi», — pierakanany Alaksandr Žadan.
Jak skazaŭ salist hurta «SSSR», u Biełarusi im arhanizoŭvaje tury hubiernatar Minskaj vobłaści Siamion Šapira.
«U Biełarusi ŭ nas ciapier vialiki tur arhanizoŭvajecca, znoŭ ža, dziakujučy administracyi — hubiernataru. Pa jaho zaprašeńni, pa prapanovie, zaraz budzie ŭ nas 26 kancertaŭ pa haradach Minskaj vobłaści. Pieršy — u Słucku, pačynajučy z 1 maja. Prymajuć nas vydatna ŭ Biełarusi. A Rasija prosta na kavałki rvie. My voś zaraz źbirajemsia: Kałyma, Mahadan, Jakucija ź vialikimi hastrolami. Paśla va Uładzimir. U vajskovyja čaści na Danbas zaprašajuć. A na toj bok (va Ukrainu) ja nie pajedu, kab mianie paśla siabry z turmy nie dastavali. Nie toje, kab jany nas jak vorahaŭ usprymajuć, ale ja ž i ŭ Krymie byŭ. Pamiataju, u 2014-m hodzie, razam z «Lube». Zvanok nam z upraŭleńnia spravami rasijskaha prezidenta. Kažuć, chłopcy, zaŭtra a vośmaj ranicy vy musicie być na ŭradavaj stajancy va «Unukava». Pryjazdžajem na svaim busie, tam «Lube». A kudy lacim, kažu? «A lacim u Krym, jon staŭ našym», — adkazvajuć. Dla mianie heta jak balzam — ja tam žyŭ, dla mianie heta taksama radzima. I my ŭ Sievastopali dali šykoŭny kancert. Hetaja dziaŭčynka-invalidka Julija Samojłava — jana taksama z nami była ŭ Krymie, a jaje ciapier na Jeŭrabačańnie nie puskajuć. Tamu ja kažu — nie treba artystaŭ miašać z palitykaj», — vykazaŭsia Alaksandr i pierajšoŭ da taho, što bačyŭ na Danbasie.
«Ja pisaŭ pieśniu «Danbas u ahni». Jany ž tam (ukraincy) žudasnaje robiać. Vystavili na linii sudakranańnia pachodnyja krematoryi i, kab nie kazać maci, prosta spalvajuć ich tam, a paśla pišuć, što sałdat źnik bieź viestak. A krematoryi pracujuć i ŭdzień i ŭnačy», — padzialiŭsia ŭbačanym Alaksandr i pryznaŭsia, što praź jahonuju pazicyju šmat chto abarvaŭ ź im stasunki.
Pry hetym lidar «SSSR» ščyra kaža, što kormić ich Rasija.
«U nas 90% hastrolaŭ pa Rasii. Smalenski hubiernatar aŭtobus nam padaryŭ, aparatura… Jość ludzi, jakija dapamahajuć. Franc Klincevič, naprykład, — naš ziamlak z Ašmianaŭ, moj bajavy tavaryš. Jon pravobraz kapitana Alaksieja Sierabrakova ź filma «9 rota», kali hladzieli. Zaprašeńni jon časta nam dasyłaje, viadoma, nie biaspłatna, nam za heta dobryja hanarary płociać. Nu i ŭ mianie vajskovaja piensija, rasijskaja — ja pieravioŭ tudy. Kala tysiačy dalaraŭ u mianie piensija. Spadziajusia, što i ŭ inšych aficeraŭ chutka buduć vysokija piensii», — vykazaŭ nadzieju Žadan.
Pry hetym pierajazdžać u Rasiju jon nie choča:
«Ni za što nie pierajedu, chacia pašpart maju rasijski. Nam ža asablivym prezidenckim ukazam vydali pašparty! Usich Uładzimir Uładzimiravič uznaharodžvaje miedalami i ordenami, a nas — prapiskaj smalenskaj i pašpartami. Viedajecie, heta nie zabaroniena. Kamitet (KDB) zaprašaŭ, pytajucca, a ja kažu — hospadzi, nu zadajcie hetaje pytańnie Uładzimiru Uładzimiraviču, čamu jon nam zrabiŭ taki padarunak. My ž ź Biełarusi ŭsio roŭna nie źjazdžajem i nie źjedziem — u nas tut siemji. U mianie troje dziaciej tut.
Tolki adnojčy mianie aburyła ŭ adnym biełaruskim horadzie na 9 Maja: pryjechali my, a nam kažuć: davajcie ŭ vajskovaj formie nie budziem vystupać, u vas šmat liryki, davajcie jaje, chaj ludzi patancujuć, śviata ŭsio ž. A ja kažu — heta našaja historyja. Narod, jaki zabyvaje historyju, pieraŭtvarajecca ŭ statak, prykład — maje ziemlaki».