Tatalnaja začystka. Da kaho siońnia pryjšli siłaviki
14 lipienia siłavyja orhany pryjšli va niaŭradavyja arhanizacyi pa ŭsioj krainie — ad pravaabarončaha centra «Viasna» da rehijanalnych inicyjatyŭ, jakija zajmalisia adukacyjnymi prahramami. Sabrali, što viadoma na dadzieny momant.
Valancin Stefanovič
Pieršy ŭdar — pa viasnoŭcach
Z ranicy siłaviki zacikavilisia pravaabaroncami. Ź pieratrusam pryjšli ŭ ofis «Viasny». Źnikła suviaź z kiraŭnikom arhanizacyi Alesiem Bialackim. Tolki a 18 hadzinie stała viadoma, što jaho zatrymali. Kryminalnuju spravu viadzie Centralny aparat Śledčaha kamitetu.
Supracoŭniki DFR Kamiteta dziaržanktrolu pryjšli da jurystaŭ Uładzimira Łabkoviča i Valancina Stefanoviča, pravaabaroncaŭ Aleny Łapcionak, Jaŭhienii Babajevaj, žurnalista i pravaabaroncy Siarhieja Sysa.
Siłaviki praviali taksama pieratrusy ŭ rehijanalnych pravaabaroncaŭ — havorka pra Aleha Mackieviča i Maryny Statkievič (Barysaŭ), Ihara Kaźmierčaka (Orša), Viktara Sazonava (Hrodna), Alaksandra Dzierhačova (Smarhoń).
Maryna Statkievič
Viadoma, što Stefanoviča i Łabkoviča paśla pieratrusu zavieźli ŭ Śledčy kamitet na dopyt, a paśla ŭatrymali na 72 hadziny, pryčym zabrali i žonku Uładzimira, Ninu Łabkovič, jana pracuje vykanaŭčym dyrektaram asacyjacyi biźnies-aniołaŭ, biez baćkoŭ zastalisia troje niepaŭnahadovych dziaciej.
«Viasna» utvaryłasia jašče ŭ 1996 hodzie, heta adna z samych aŭtarytetnych pravaabarončych arhanizacyjaŭ nie tolki ŭ Biełarusi, ale i na ŭsioj postsavieckaj prastory. U 2003-m ułady jaje likvidavali. Z taho času arhanizacyja dziejničaje biez rehistracyi.
Kamitet pa pravach čałavieka AAN pryznaŭ, što pry likvidacyi biełaruskija ŭłady parušyli mižnarodnyja pahadnieńni, ale aficyjny Minsk adkazaŭ, što hetyja mierkavańni źjaŭlajucca tolki rekamiendacyjnymi.
Aleś Bialacki
U 2011-m kiraŭnika arhanizacyi Alesia Bialackaha asudzili na 4,5 hadoŭ pa spravie ab ŭchileńni ad padatkaŭ. Pravaabaronca viny nie pryznaŭ, hrošy, jakija fihuravali ŭ spravie, datyčylisia dziejnaści «Viasny», dapamohi biełarusam, čyje pravy parušalisia. Bialacki byŭ pryznany palitviaźniem, jahonaha vyzvaleńnia patrabavali samyja aŭtarytetnyja pravaabarončyja arhanizacyi ŭ śviecie, jon byŭ naminiravany na Nobieleŭskuju premiju mira. U 2014 hodzie ŭłady daterminova jaho vyzvalili.
Jakija pytańni na hety raz uźnikli da viasnoŭcaŭ? Pieratrusy ŭ pravaabaroncaŭ pravodzili ŭ miežach kryminalnaj spravy pa art. 342 KK (arhanizacyja i finansavańnie hrupavych dziańniaŭ, jakija hruba parušajuć hramadski paradak) i pa art. 243 KK (uchileńnie ad spłaty padatkaŭ).
Pad prycełam i Biełaruski Chielski kamitet
Hary Pahaniajła
Siońnia siłaviki pryjšli i ŭ Biełaruski Chielnkski kamitet. Arhanizacyja isnuje z 1995 hoda. Jaje meta — abarona pravoŭ čałavieka ŭ Biełarusi ŭ adpaviednaści z Chielnkskimi pahadnieńniami. Apošnija byli padpisanyja jašče ŭ 1975-m, ich abaviazvaŭsia vykonvać navat SSSR, što, zrešty, časta nie dziejničała na praktycy. Arhanizacyjaj kiruje Aleh Hułak, jon taksama ŭvachodzić u hramadskuju kamisiju pry Miniuście, jakaja zajmajecca manitorynham kałonij i turmaŭ u Biełarusi, u BCHK pracuje adzin z samych viadomych pravaabaroncaŭ Biełarusi — Hary Pahaniajła, jaki stajaŭ la vytokaŭ biełaruskaj advakatury.
Andrej Pałuda
Pieratrus prajšoŭ u kaardynatara kampanii «Pravaabaroncy suprać śmiarotnaha pakarańnia» Andreja Pałudy. Kampanija aformiłasia ŭ 2009-m. Jaje zasnavali «Viasna» i BCHK. Siłavikoŭ taksama zacikaviła jašče placoŭka, dyrektaram jakoj źjaŭlajecca Andrej. Havorka pra «Terytoryju pravoŭ», tam pravodzili pravaabarončyja i kulturnyja imprezy.
Taksama siłaviki pryjšli ź pieratrusam da bresckaha pravaabaroncy Kiryła Kafanava z arhanizacyi Human Constanta, jakaja kansultuje pa mihracyjnym zakanadaŭstvie, u tym liku asobaŭ biez hramadzianstva, jakija apynulisia ŭ Biełarusi.
U Kiryła praviali pieratrus u miežach zahadanaha art. 342 KK, a taksama art. 293 (arhanizacyja masavych biesparadkaŭ), zabrali sistemny błok kampjutara, dva noŭtbuki, dva telefony, natatniki i pracoŭnuju damovu. Paśla pieratrusu i razmovy z supracoŭnikami HUBAZiKa, jakija jamu prapanoŭvali zapisać videa (jon admoviŭsia), jaho adpuścili.
Volha Smalanka
Prajšoŭ pieratrus u dyrektara pravaabarončaj arhanizacyi «Centr pravavoj infarmacyi Lawtrend» Volhi Smalanki, a taksama ŭ ofisie samoj arhanizacyi. Lawtrend dziejničaje z 1996 hoda, jaho zasnavała pravaabaronca Alena Tankačova. Śpiecyjalizacyja — dziejnaść niaŭradavych arhanizacyj, Lawtrend dapamahaŭ NDA jurydyčnymi kansultacyjami.
Pryjšli i da piśmieńnikaŭ
Siłaviki taksama naviedalisia i ŭ arhanizacyju «Hiendarnyja pierśpiektyvy», jakaja zajmajecca supraćdziejańnie handlu ludźmi i chatniamu hvałtu, vykaranieńnie dyskryminacyi pa prykmiecie połu, u tym liku na rynku pracy. Arhanizacyja ščylna supracoŭničała ź Ministerstvam unutranych spravaŭ. Pa jakoj pryčynie pravodziŭsia pieratrus i dzie zaraz supracoŭniki NDA, pakul nieviadoma.
Apieratyŭniki HUBAZiK siońnia naviedali ofis Sajuza biełaruskich piśmieńnikaŭ i kvateru kiraŭnika SBP Barysa Piatroviča. Aficyjnaja pryčyna, pa jakoj adbyŭsia pieratrus, pakul nie ahučanaja. Letaś Sajuz vystupaŭ z adkrytym zvarotam «Chopić hvałtu, prymicie volu naroda!», u jakim asudziŭ hvałtoŭnyja dziejańni z boku siłavych struktur i pradstaŭnikoŭ ułady ŭ dačynieńni da hramadzian, jakija vychodziać na mirnyja akcyi pratestu. SBP zaklikaŭ spynić masavyja represii, pad adkrytym listom padpisalisia bolš za 200 biełaruskich piśmieńnikaŭ.
Supracoŭniki DFR pryjšli ŭ prajekt «Imiena» — dabračynnuju niekamiercyjnuju płatformu. Jana źbiraje hrošy na pracu hramadskich arhanizacyj, što vyrašajuć sacyjalnyja prablemy. Pavodle papiaredniaj infarmacyi, u ofisie prajšoŭ pieratrus, na jaki nie puścili advakata. U ofisie znachodzilisia dyrektarka «Imien» Kaciaryna Siarhiejeva i buchhałtarka Taćciana Adnavoł. Taćciana zaraz na voli, jana pad padpiskaj ab nierazhałošvańni. Ofis «Imiena» apiačatany. Pieratrus prajšoŭ i ŭ kvatery dyrektara.
A dalej — da palityčnych ruchaŭ i partyjaŭ
Ryhor Kostusieŭ. Fota Siarhieja Hudzilina
Pieratrusy prachodziać i ŭ palityčnych arhanizacyjach. Havorka pra Partyju BNF — jaje ŭznačalvaje Ryhor Kostusieŭ, zaraz jon znachodzicca ŭ SIZA pa abvinavačvańni ŭ sprobie pieravarota. Ruch «Za svabodu», jakim kiruje Juraś Hubarevič (pierajemnik kolišniaha lidara apazicyi Alaksandra Milinkieviča). A taksama Abjadnanuju hramadzianskuju partyju.
Taksama siłaviki pryjšli da kolišniaha lidara AHP Anatola Labiedźki, da ekanamista Jarasłava Ramančuka — u minułym eks-kandydata ŭ prezidenty. Zrešty, da vybaraŭ Łukašenka zaprašaŭ jaho na sustrečy i navat davaŭ vykazacca. Ramančuk vystupaŭ suprać jeŭrapiejskich sankcyi.
Jakija jašče arhanizacyi trapili pad abłavu?
Siarhiej Mackievič
«Tavarystvie biełaruskaj škoły» i centr «Supolnaść», jakimi kirujuć, adpaviedna, Tamara i Siarhieja Mackievičy. Siłaviki pryjechali da ich u viosku, dzie jany adpačyvali. Naohuł brendu TBŠ užo sto hadoŭ, Tavarystva dziejničała pamiž suśvietnymi vojnami ŭ Zachodniaj Biełarusi. TBŠ adnaviła dziejnaść u 1996-m. Jak adznačaŭ pierakładčyk Lavon Barščeŭski, realnaja dziejnaść TBŠ «pačałasia ŭ toj čas, kali ŭsio biełaruskaje padaŭlałasia, kali biełaruskaja škoła źniščałasia». Centra «Supolnaść» zajmajecca vyvučeńniem biełaruskaj historyi i kultury, jaho sprabavali likvidavać jašče ŭ nulavyja, ale da taho nie dajšło. Paśla pieratrusu ŭ viaskovym domie Tamaru adpuścili, a Siarhieja pavieźli ŭ minskuju kvateru na pieratrus. U pastanovie na pieratrus byli ukazanyja artykuły 243 i 342 KK.
Pieratrus prajšoŭ u «Fondzie imia Lva Sapiehi», jaki zajmaŭsia temaj miascovaha samakiravańnia. A taksama ŭ «Ofisie jeŭrapiejskaj ekśpiertyzy i kamunikacyi», adukacyjnym centr «Post».
Centr ekanamičnych daśledavańniaŭ BEROC, jaki pravodziŭ unikalnyja ekanamičnyja kanfierencyi, byŭ suarhanizataram «Kastryčnickaha ekanamičnaha foruma», taksama trapiŭ i śpis siłavikoŭ.
Pieratrus prajšoŭ u Zhurtavańni biełarusaŭ śvietu «Baćkaŭščyna», jakoje abjadnoŭvaje biełaruskuju dyjasparu. Jano ŭźnikła ŭ 1990-m, jaje pieršym prezidentam byŭ Vasil Bykaŭ, ciapier arhanizacyjaj kiruje Alena Makoŭskaja. Darečy, u apošnim źjeździe «Baćkaŭščyny» prymaŭ udzieł ministr zamiežnych spraŭ Uładzimir Makiej.
U ofisie Biełaruskaj asacyjacyi žurnalistaŭ siłaviki vybili dźviery, kali pryjšli ź pieratrusam. Niadaŭna Miniust zapatrabavaŭ ad arhanizacyi vialiki abjom dakumientaŭ pa jaje dziejnaści. Zrešty, pravierki pačalisia i ŭ adnosinach inšych NDA, da jakich siońnia ŭžo pryjšli ź pieratrusami.