Bajden napisaŭ post pra svaju tajemnuju pajezdku ŭ Kijeŭ u lutym
Vizit prezidenta ZŠA Džo Bajdena ŭ Kijeŭ adbyŭsia 20 lutaha. Płanavaŭsia jon va ŭmovach sakretnaści. «Ja byŭ pieršym amierykanskim prezidentam, jaki stupiŭ u zonu bajavych dziejańniaŭ, nie kantralavanuju Uzbrojenymi siłami Złučanych Štataŭ, z časoŭ prezidenta Linkalna», — zhadvaje Bajden toj vizit.
Fota: instahram Džo Bajdena
«Raniej u hetym hodzie ja padniaŭsia na bort samalota Air Force One dla sakretnaha pieralotu ŭ Polšču. Tam ja sieŭ u ciahnik z zaciemnienymi voknami i adpraviŭsia ŭ 10-hadzinnuju pajezdku ŭ Kijeŭ u kožny bok, kab padtrymać narod Ukrainy napiaredadni hadaviny ich mužnaj baraćby z Pucinym.
Ja byŭ pieršym amierykanskim prezidentam, jaki stupiŭ u zonu bajavych dziejańniaŭ, nie kantralavanuju Uzbrojenymi siłami Złučanych Štataŭ, z časoŭ prezidenta Linkalna.
Kali ja vyjšaŭ z hetaha ciahnika i sustreŭsia z prezidentam Zialenskim, ja nie adčuvaŭ siabie adzinokim. Ja nios z saboj ideju Amieryki, abiacańnie Amieryki ludziam, jakija siońnia zmahajucca za toje ž samaje, za što my zmahalisia 250 hadoŭ tamu: za svabodu, niezaležnaść i samavyznačeńnie.
Kali ja išoŭ pa Kijevie z prezidentam Zialenskim, udalečyni hučali sireny pavietranaj tryvohi, ja adčuŭ toje, u što zaŭsiody vieryŭ macniej, čym kali-niebudź raniej: Amieryka pa-raniejšamu zastajecca majakom dla ŭsiaho śvietu», — napisaŭ Bajden u instahramie.
Jak pisała raniej vydańnie The New York Times, Bajden pierad tym vizitam va Ukrainu pakinuŭ Vašynhton biez papiaredžańnia paśla taho, jak u subotu ŭviečary (18 lutaha) razam z žonkaj paviačeraŭ u restaranie za miežami Biełaha doma, što byvaje redka.
Napiaredadni Bieły dom publikavaŭ raskład na paniadziełak, 19 lutaha, zhodna ź jakim prezident usio jašče znachodzicca ŭ Vašynhtonie, a ŭviečary lacić u Varšavu, choć na samaj spravie jon užo byŭ na paŭdarohi da Ukrainy.
Taksama paviedamlałasia, što Bajden moh sustrecca ź Zialenskim u Lvovie, ale jon sam nastajaŭ na vizicie ŭ Kijeŭ.
Tady ŭ Kijevie prezident ZŠA zajaviŭ pra čarhovy pakiet dapamohi na 500 miljonaŭ dalaraŭ.