Znojdzieny harmon abžorstva
Hrupa daśledčykaŭ z Paŭdniova‑zachodniaha miedycynskaha centra univiersiteta Techasa (ZŠA) vyśvietliła, čamu niekatoryja ludzi nadta ŭžo prahnuć sałodkaj i kałaryjnaj ježy navat paśla poŭnaha nasyčeńnia.
Daśledavańnie pakazała, što hetak zvany harmon hoładu — hrelin jaki vypracoŭvaje arhanizm, kali jamu nie staje ježy, prymušaje mozh prahnuć kałaryjnaści ježy, niezaležna ad taho, kolki čałaviek paśpieŭ źjeści da hetaha momantu. Voś vyniki daśledavańnia i tłumačać, čamu padčas śviataŭ ludzi tak časta pierajadajuć i čamu, navat paśla sytnaha zastolla hatovyja jašče ŭpichnuć ŭ siabie plitku šakałada. Hrelin robić niekatoryja vidy ježy asabliva spakuślivymi.
Jak raspavioŭ doktar Džefry Zihman, suaŭtar daśledavańnia, «My pakazvajem, što byvajuć situacyi, u jakich my pahłynajem vielmi kałaryjnuju ježu, navat kali my sytyja, z adnoj pryčyny, bo naš mozh zahadvaje nam heta rabić». Navukoŭcy praviali ekśpierymient na myšach, spačatku dajučy im u adnym pamiaškańni kałaryjnuju ježu ŭ vialikich kolkaściach, a ŭ inšym — nievialikuju porcyju zvyčajnaje ježy. Kali myšam uvodzili hrelin, jany adrazu ž biehli ŭ pamiaškańnie z kałaryjnaj ježaj.
Darečy, inšaja hrupa amierykanskich navukoŭcaŭ ŭstanaviła, što hrelin vypracoŭvajecca jašče i z pryčyny niedasypańnia.
Arhanizm sprabuje kampiensavać niedachop snu hetymi harmonami. Tamu ŭ ludziej, jakija viaduć načny ład žyćcia, uźnikaje pačućcio hoładu. Charakterna, što kali čałaviek śpić, jaho arhanizm vypracoŭvaje leptyn, što prytuplaje apietyt. Tamu, kab mieniej jeści, treba bolej spać.