Uładzimir Zdanovič: «A što b nam daŭ Bałonski praces?»
Uładzimir Zdanovič, adzin z raspracoŭščykaŭ «Kodeksa ab adukacyi», asprečvaje krytykaŭ dakumienta.
Uładzimir Zdanovič, adzin z raspracoŭščykaŭ «Kodeksa ab adukacyi», asprečvaje krytykaŭ dakumienta.
«NN»: Prajekt «Kodeksa ab adukacyi» ŭžo paśpieli raskrytykavać. Ci znajomy vy z arhumientami apanientaŭ?
Uładzimir Zdanovič: Kaniečnie, znajomy. Ale krytyka, na moj pohlad, nie abhruntavanaja. Hałoŭnaje abvinavačvańnie było ŭ tym, što jon straciŭ nacyjanalnuju asnovu. Ale kali pahladzieć źmiest, to jon całkam nacyjanalny. Jość takaja prymaŭka: «Kolki ni kažy chałva, u rocie saładziej nie stanie». Tak i ŭ kodeksie, ad kolkaści paŭtareńniaŭ słova «nacyjanalny» ničoha nie źmienicca. Treba za kožnym słovam u hetym dakumiencie bačyć svaju krainu. U im, miž inšym, zamacoŭvajecca prava hramadzian na atrymańnie adukacyi z ulikam nacyjanalnych tradycyj. Što moža być bolš nacyjanalnym?!
Uźnimajuć prablemu movy. Kolkaść našych dziaciej, jakija navučajucca na biełaruskaj movie, skaračajecca. Tut my paŭpłyvać nie možam. Usio zaležyć ad samich ludziej. Kali baćki chočuć, kab ich dzieci navučalisia pa-biełarusku, dastatkova napisać zajavu ŭ navučalnuju ŭstanovu. I ich patrabavańnie budzie vykanana. Kodeks paspryjaje raźvićciu i ŭžyvańniu biełaruskaj movy mienavita ŭ sistemie adukacyi. Dziaržava harantuje prava vybaru navučańnia i vychavańnia na adnoj ź dziaržaŭnych moŭ i stvaraje ŭmovy dla realizacyi hetaha prava. A prymusić vyvučać biełaruskuju movu nielha.
«NN»: Narakajuć na toje, što prajekt kodeksa abmiažuje dziejnaść niaŭradavych arhanizacyj, jakija ažyćciaŭlajuć dadatkovuju adukacyju.
UZ: Dadzieny kodeks pryśviečany sistemie adukacyi z boku dziaržavy ŭ pieršuju čarhu. Bo dziaržava adkaznaja za adukacyju svaich hramadzian. Asnoŭnymi subjektami adukacyjnaha pracesu zhodna z kodeksam źjaŭlajucca ŭstanovy adukacyi, arhanizacyi i indyvidualnyja pradprymalniki, jakim u adpaviednaści ź biełaruskim zakanadaŭstvam dadziena prava ažyćciaŭlać adukacyjnuju dziejnaść. Kali dziaržaŭnaja ci niedziaržaŭnaja arhanizacyja atrymaje licenziju na takuju dziejnaść, to chaj pracuje.
«NN»: Ale atrymać licenziju pry siońniašnich patrabavańniach nie kožnaja arhanizacyja zdoleje. Patrabavańni adnolkavyja i dla ŭstanovy adukacyi, i dla kursaŭ, da prakładu, pa raźvićci asoby.
UZ: Jość šmat žadajučych, jakija chočuć uskočyć u vahon, nie nabyŭšy bilet. Hetaha kodeks nie dapuskaje. Što značyć, kali niechta nie žadaje atrymlivać licenziju, ale choča pryjechać i pravieści trochdzionny sieminar? Nahavaryć nieviadoma čaho i pry hetym nie paviedamlać u Ministerstva adukacyi ci inšyja dziaržaŭnyja orhany pra svaju dziejnaść? A potym źjechać i nie adkazvać za vyniki? Takoha nie pavinna być.
Adukavać — heta značyć mianiać śvietapohlad čałavieka. A ŭ jakim nakirunku jon budzie źmianiacca — heta važna dla dziaržavy.
«NN»: U prajekcie kodeksa havorycca, što piedahahičnuju dziejnaść nie mohuć ažyćciaŭlać asoby, pazbaŭlenyja takoha prava. Ale nie ŭkazana, chto i za što moža pazbavić jaho. Ci nie raźviaža heta ruki dyrektaram škoł, rektaram univiersitetaŭ u zvalnieńni rabotnikaŭ biez tłumačeńnia pryčyn?
UZ: Ni ŭ jakim razie. Sprava ŭ tym, što ŭsie hetyja momanty adrehulavany pracoŭnym zakanadaŭstvam. Jość kantraktnaja forma pracy. Ni ŭ jakim vypadku dyrektar škoły nie budzie vydavać tak zvany «voŭčy bilet», ź jakim čałavieku budzie zabaroniena zajmacca piedahahičnaj pracaj. Pazbavić prava zajmacca piedahahičnaj dziejnaściu moža tolki sud.
«NN»: Ekśpierty krytykujuć prajekt jašče i za toje, što jon nie praduhledžvaje dalejšaha raźvićcia adukacyi. Maŭlaŭ, adukacyja tolki prahnazujecca, što vyklučaje mahčymaść refarmavańnia ŭ budučym.
UZ: Prahnazavańnie i pradkazańnie — heta jak zajści ŭ hości ŭ krainu maraŭ. Tym nie mienš, adkažu tak: hety kodeks pracuje na budučyniu. Dziaržava prapanuje svaim hramadzianam peŭny kirunak raźvićcia adukacyi. Kali hety nakirunak budzie pryniaty i budzie realizoŭvacca, to źmieny adbuducca va ŭsim hramadstvie.
Kali ŭspomnić padziei, jakija adbyvalisia paru hadoŭ tamu (pierachod ad piacibalnaj da adzinaccacibalnaj sistemy acenki, z adzinaccacihadovaha da dvanaccacihadovaha navučańnia ŭ škole i nazad), tyja ž apanienty kryčali, što im reformy nadakučyli. A ciapier znoŭ patrabujuć reformaŭ. Ale my bačym pierśpiektyvy raźvićcia, i pierśpiektyvy bačym u tym, kab stvaryć kožnamu čałavieku ŭmovy dla atrymańnia adukacyi.
U kodeksie stolki novaha, što ŭsio pojdzie tolki na karyść čałavieku. I kali ŭsie novaŭviadzieńni sabrać razam, to atrymajecca, što heta davoli prahresiŭnyja padychody ŭ našaj adukacyi.
Paprakajuć, što my nie ŭstupili ŭ Bałonski praces. A što b jon nam daŭ?Čamu my hetaje pytańnie nie stavim? Bo ŭstupleńnie ŭ Bałonski praces patrabuje peŭnych reformaŭ u sistemie adukacyi, u bolšaści nie dajučych nijakaj karyści dla dziaržavy. Tym bolš, kali jany buduć iści biaskonca, to my budziem biaskonca trymać u napružańni hramadstva. Kamu heta patrebna?
«NN»: Prajekt kodeksa pakul nie ŭklučany ŭ razhlad padčas viasieńniaj siesii parłamienta. Kali jaho razhledziać u Avalnaj zale?
UZ: Kali my razhladali jaho na asieńniaj siesii, to ja paprasiŭ u staršyni parłamienta, kab nam dali mahčymaść papracavać nad prajektam da vosieni 2010 hoda. Ale my nastolki ŭciahnulisia ŭ pracu, što jana moža być zavieršana ŭ pačatku maja. Kali heta adbudziecca, to tady my nakirujem jaho na ŭzhadnieńnie ŭ Saviet ministraŭ, u Centr zakonaprajektnaj dziejnaści i ŭ Administracyju prezidenta. Pry atrymańni adtul stanoŭčych adkazaŭ my možam užo na pačatku leta razhladzieć jaho ŭ druhim čytańni.
Volha Smalanka, juryst:
— U prajekcie «Kodeksa ab adukacyi» niaŭradavyja arhanizacyi, akramia ŭstanoŭ adukacyi (VNU, PTV i h.d.), nie zhadvajucca jak subjekty adukacyjnych adnosin. U prajekcie havorycca tolki pra inšyja arhanizacyi, jaki zhodna ź biełaruskim zakanadaŭstvam majuć prava ažyćciaŭlać adukacyjnuju dziejnaść, to bok adsyłaje da inšych narmatyŭnych aktaŭ. U toj čas, jak nieadnarazova z boku raspracoŭščykaŭ adznačałasia, što kodeks dazvolić zaviaršyć praces farmiravańnia zakanadaŭstva ab adukacyi jak poŭnaj, łahična paśladoŭnaj i efiektyŭnaj sistemy pravavych norm. Ale kali nie źjavicca dadatkovy narmatyŭny akt, u jakim budzie prapisana miesca niedziaržaŭnych arhanizacyj, to jany faktyčna nie zmohuć zajmacca adukacyjnaj dziejnaściu. Navat kali rolu niaŭradavych arhanizacyj prapišuć u jakaści subjektaŭ adukacyjnaj dziejnaści, to dla ich uźnikaje jašče adna pahroza — licenzavańnie. Pry siońniašnich patrabavańniach ni adna hramadskaja arhanizacyja nie zmoža atrymać licenziju. Ja liču, što adna z metaŭ stvareńnia kodeksa — dać bolšy śpiektr dziejnaści dla dziaržaŭnych arhanizacyj u adukacyjnaj śfiery. Ale vialikaje pytańnie, ci zmohuć dziaržaŭnyja ŭstanovy zapoŭnić usie nišy.