Z kulturaj budzie ŭsio cudoŭna
Łatuška pravioŭ pres-kanfierencyju, pryśviečanuju Dniu rabotnika kultury.
8 kastryčnika ŭ Minsku ministr kultury Biełarusi Pavieł Łatuška pravioŭ štohadovujuNa joj spadar ministr pieraličyŭ dasiahnieńni Minkulta za apošni hod, a taksama paviedamiŭ ab pierśpiektyvach raźvićcia śfiery kultury ŭ Biełarusi ŭ nastupnyja hady.pres-kanfierencyju , pryśviečanuju Dniu rabotnika kultury.
Hałoŭnym dakumientam, pavodle jakoha budzie raźvivacca kultura Biełarusi ŭ bližejšyja hady pavinien stać Prajekt kulturnaha raźvićcia dziaržavy.
Jak zaznačyŭ Pavieł Łatuška, jon užo prajšoŭ papiaredni razhlad va ŭradzie i strymaŭ stanoŭčyja acenki. Pavodle hetaha prajektu, asnoŭnymi nakirunkami raźvićcia pavinny stać raźvićcio materyjalnaj bazy, raźvićcio mastackaj i narodnaj tvorčaści, pavieličeńnie pradstaŭnictva biełaruskaj kultury za miažoj.
Siarod hałoŭnych prajektaŭ — pačatak dziejnaści Instytuta biełaruskaj kultury. Heta maje adbycca ŭ śniežni 2010 hodu. Jak paviedamiŭ P.Łatuška:
«My spadziajomsia, što hetaja ustanova staje pierajemnicaj Inbiełkulta dvaccatych hadoŭ».Dziejnaść ustanovy pavinna być skiravana na raźvićcio biełaruskaj kultury va ŭsich jaje prajavach.
Ministr kultury taksama paviedamiŭ, što ŭ bližejšy čas płanujecca aficyjna adkryć
na rekanstrukcyju Navahradskaha zamku ŭdałosia sabrać tolki 100 miljonaŭ rubloŭ.Hetyja hrošy płanujecca vydatkavać na raspracoŭku prajektnaj dakumientacyi.
Akramia hetaha, da značnych kulturnych mierapryjemstvaŭ bližejšaj budučyni možna adnieści źjaŭleńnie pomnika Karatkieviču ŭ Kijevie, Kupału i Kołasu ŭ Varšavie i Skarynu ŭ Vilni.
Balučaj temaj dla rabotnikaŭ śfiery kultury zastajecca pytańnie zarobkaŭ. Akład rabotnika muzieja na siońnia składaje 360 tys. rubloŭ. Tut Pavieł Łatuška taksama abnadzieiŭ. Akramia vieraśnioŭskaha pavieličeńnia zarobkaŭ na 15%, paabiacaŭ nastupnaje pavyšeńnie ŭ listapadzie. A taksama paabiacaŭ aktyvizavać pracu nad samaakupnaściu ustanovaŭ kultury, što, na dumku ministra, pavinna stanoŭča paŭpłyvać na materyjalnaje stanovišča kulturnych rabotnikaŭ.
«Hetyja ludzi — addanyja i samaachviarnyja, ale ich taksama treba padtrymlivać», — tak acharaktaryzavaŭ Pavieł Łatuška supracoŭnikaŭ śfiery kultury.