Novyja eŭrapiejcy bajacca hazavaj ihły Maskvy
«Maskva vykarystoŭvaje enerhietyku jak pryładu dla ŭtrymańnia vialikadziaržaŭnaj pazycyi. Hetkim čynam jana sprabuje hrać hałoŭnuju rolu ŭ Centralna-ŭschodniaj Eŭropie», – zapeŭnivaje premjer Čechii Mirek Tapalanek.
U najbližejšyja 25 hadoŭ Eŭropa asudžanaja na rasiejskuju enerhiju, pierakonvali maskoŭskija eksperty padčas Eŭrapiejskaha enerhietyčnaha forumu, što raspačaŭsia ŭ Prazie.
«Ciaham 25 hadoŭ spažyvańnie hazu ŭ Eŭropie vyraście na 80 adsotkaŭ. Bieručy pad uvahu niestabilnuju sytuacyju na Blizkim Uschodzie, tolki Rasieja zmoža zadavolić hetuju ŭzrosłuju patrebu, – kaža Alena Cialehina, byłaja rasiejkaja vice-ministarka enerhietyki, ciapier dyrektarka maskoŭskaha Instytutu enerhietyki i palityki. – U samym chutkim časie mienavita pastaŭščyki buduć dyktavać umovy na rynku syraviny. Nia treba ašukvacca, što budzie inakš». Taki padychod, adnak, nie padabajecca novym krainam Eŭraźviazu, jakija bolš za ŭsich zaležać ad pastavak syraviny z Rasiei.
«Maskva vykarystoŭvaje enerhietyku jak pryładu dla ŭtrymańnia vialikadziaržaŭnaj pazycyi. Hetkim čynam jana sprabuje hrać hałoŭnuju rolu ŭ Centralna-ŭschodniaj Eŭropie», – zapeŭnivaje premjer Čechii Mirek Tapalanek. Jon nahadaŭ, što jaho kraina – adzinaja ŭ rehijonie, jakaja jašče na pačatku 90-ch hh. dyversyfikavała pastaŭki nafty i hazu z Rasiei. «My rabićmiem tak i nadalej, a taksama budziem daśledavać, čym u budučyni možna zamianić naftu i haz», – zajaviŭ Tapalanek.
Niekatoryja krainy rehijonu, što ŭ apošnija hady puścili rasiejskija investycyi ŭ enerhietyku, ciapier škadujuć pra heta. «Naš novy premjer niadaŭna paćvierdziŭ, što 40 adsotkaŭ słavackaj enerhietyčnaj infrastruktury znachodzicca ŭ čužych rukach. Heta fatalnym čynam śviedčyć pra enerhietyčnuju biaśpieku dziaržavy», – narakaje byłaja namieśnica kiraŭnika MZS Słavakii Mahdalena Vašarova, ciapier deputatka parlamentu ŭ Bratysłavie.
Rasiejcy, adnak, na ŭsio heta hladziać zusim inakš. «My rasčaravanyja, što rasiejskija enerhietyčnyja investycyi blakujucca ŭ takich krainach, jak Litva albo Polšča. Heta moža pryvieści da surjoznych kanfliktaŭ», – pieraścierahaje Valery Andryjanaŭ, hałoŭny redaktar časopisu «Niefť Rośsii». Na jahonuju dumku, Maskva pavinna atrymać harantyi, što jaje syravinu ŭ Eŭropie buduć kuplać pa adpaviedna vysokich koštach, dziakujučy jakim možna budzie adkryć novyja radoviščy ŭ składanych rajonach, pieradusim va ŭschodniaj Sibiry. «Takoj harantyjaj mohuć być udzieły ŭ firmach, što pradajuć syravinu klijentam na Zachadzie, a taksama investycyi ŭ enerhietyčny sektar, naprykład, eŭrapiejskija pierahonnyja zavody», – kaža Andryjanaŭ. Adnak jon kateharyčna suprać taho, kab pa pryncypu raŭnavahi zachodnija firmy byli dapuščanyja da ekspluatacyi syraviny ŭ Rasiei. «Zdabyvać naftu i haz na terytoryi Rasiei pavinny vyklučna rasiejskija firmy i rasiejski persanał. Samaje bolšaje, što moža Zachad, – rabić hrašovyja investycyi ŭ niekatoryja prajekty. Takaja ŭ cełym pazycyja našaha ŭradu», – kaža Andryjanaŭ.
Eŭrapiejski enerhietyčny forum prachodzić upieršyniu ź inicyjatyvy Ŭschodniaha instytutu, jaki štohod arhanizuje Ekanamičny forum u Krynicy i finansujecca amerykanskim kanhresam. Forum maje stacca platformaj dyskusii pra enerhietyčnuju biaśpieku dla palitykaŭ i ekspertaŭ z Eŭropy, Rasiei, Kaŭkaza i Siaredniaj Azii.