Arciom Łukjanovič. Sumleńnie Šaramieta
№ 9 (166), 28 lutaha — 6 sakavika 2000 h.
BT vačyma biełarusa
Sumleńnie Šaramieta
Jak i tre było čakać, hučnyja frazy pra ledź nia zaŭtrašniaje adkryćcio druhoha nacyjanalnaha kanału vyjšli pšykam. Rastrubili dyj zmoŭkli. Nie tamu, što raschacieli, a tamu što zrazumieli — adnaho žadańnia mała. Miž tym, navat rasiejskija hrošy tak chutka ŭ ciapierašniuju Biełaruś zaciahnuć nie ŭdałosia.
Sa słovaŭ Kisiala, pieradumali ŭžo pierakryvać ORT. Byccam by buduć stvarać novuju sietku viaščańnia, kab i lubym rasiejcam nie pieraškadžać, i viaščać na ŭsiu krainu jakasna. Rabić toje buduć, biezumoŭna, razam z zamiežnymi investarami. I dzie ž tych investaraŭ pad hetki kruty prajekt šukać?! Chto daść hrošy na telebačańnie, jakoje pavinna stać «pravadnikom peŭnaj sacyalnaj tendencyi, skiravanaj na farmavańnie prahresiŭnaj hramadzkaj śviadomaści», i davać «adpaviedny idealahičny adpor apazycyi» (cytujem Miaśnikoviča)?
A pra toje, na što nam ORT, vielmi krasamoŭna kaža toj fakt, što j Pavał Šaramiet tam užo pracavać nie žadaje. Jon viarnuŭsia ŭ Miensk i napisaŭ zajavu na imia hieneralnaha pradjusera ORT Kanstancina Ernsta, u jakoj kaža, što admaŭlajecca bolej brać udzieł u stvareńni prahramy «Vriemia», bo nia mieŭ pry hetym nijakaj niezaležnaści. Pavodle jahonych słovaŭ, za jaho vyrašali, pra što havaryć, jak havaryć i navat drobnyja akcenty rasstaŭlali. Jahonuju ž novuju ŭłasnuju prahramu pra mižnarodnyja padziei ŭvohule dahetul nie puskajuć u efir. Za hetaj zajavaj, vidavočna, staić soram jak za ciapierašniuju palityku Rasiei, tak i za «lokajskuju» pazycyju rasiejskaj žurnalistyki.
A «Narodny albom» ź jahonaj abnoŭlenaj versijaj u paŭniutkaj kancertnaj zali «Miensk» z BT nie zdymaŭ nichto. Zdymała tolki finskaja dziaržaŭnaja teleradyjokampanija. Pradjusar «FT» Iłona Łaŭrykajnen skazała, što heta im vielmi cikava, što muzyka — super i što, jak u Suomi pahladziać zapis kancertu, dyk moža j da siabie zaprosiać.
Arciom Łukjanovič