Tydzień našaha žyćcia
№ 28 (185), 10 — 17 lipienia 2000 h.
Tydzień našaha žyćcia
U izhojach
Źnik aperatar ORT Źmicier Zavadzki, jaki apošnimi časami šmat pracavaŭ u Rasiei. Zusim małady, jon užo spaznaŭ usie vyhody žurnalisckaj prafesii: siadzieŭ u turmie za kampaniju z Šaramietam, zdymaŭ u Čačenii. Źniknieńnie ŭ hałoŭnym aeraporcie krainy siarod biełaha dnia — udvaja tajamničaje. Šaramiet vinavacić Łukašenku, Zamiatalin — apazycyju. Pryhadvajecca, što ŭ čas svajoj adsiedki Zavadzki, były asabisty aperatar Łukašenki, pajšoŭ na supracoŭnictva z KHB, za što jaho spačatku ŭščuvaŭ Šaramiet.
Kali heta pačatak prezydenckaj kampanii ŭ Biełarusi, dyk brudnaja ž kampanija namiačajecca. Uvohule, cikava, što źnikajuć u Biełarusi tyja ludzi — palityki, biznesmeny, ciapier vo žurnalisty, što aktyŭna pracavali abo ŭ Rasiei, abo z Rasiejaj.
Hetaje źniknieńnie ŭ lubym razie znoŭ mocna psuje vobraz našaj krainy za miažoju. Dla zamiežnikaŭ Biełaruś — kraina biez paradku, dzie źnikajuć ludzi, dzie plujuć na pravy čałavieka, dzie łuzajuć siemki na vulicach i dzie možna spakojna pačuvacca, tolki kali pobač jość milicyjanty (dyj to nie ŭva ŭsich sytuacyjach). Typovaja nieadukavanaja kryminalnaja kalumbija, karaciej, darma što z tysiačahadovaj tradycyjaj chryścijanstva. My hod za hodam zamacoŭvajem svoj vobraz krainy-izhoja, krainy naiŭnaści i nianaviści.
Tak i ŭdzielnikaŭ mižnarodnaha Litekspresu sustrakali na mienskim vakzale: pad achovaj dvuch dziasiatkaŭ milicyjantaŭ (kab bahaž nie raskrali i bamžy nie abstupili), u prysutnaści maładych ludziej u kaściumčykach pad halštučkami jaŭna nie vypadkovaha vyhladu i pad pieśni pseŭda-folk-hrupy... «Jechaŭ kazak za Dunaj, skazaŭ, dzieŭčyna, byvaj...» Niechta z hetych bałałaječnicaŭ navat paciahnuŭ pačivaha vyhladu patencyjnych nobeleŭskich laŭreataŭ tancavać polečku...
Źvierskaje, patalahičnaje zabojstva francuskaj siamji ŭ Marseli biełaruskim lehijaneram pa mianušcy «Vajciuk» ź Lidy (sapraŭdnaje jahonaje proźvišča tak dakładna i nie viadomaje — ci to Vasileŭski, ci to Fuskalik) taksama skałychnuła Eŭropu.
Biełaruś dyskredytujecca i adyjoznaj postaćciu «sajuznaha sakratara» Paŭła Baradzina, order na aryšt jakoha vypisała švejcarskaja prakuratura — choć biaz hetaj hrazi dyk my mahli b užo abyścisia, kab mienš leźli ŭ abdymki maskoŭskich varaciłaŭ.
U Viciebsku idzie «Słavianski bazar» — pavalnaja pjanka, zamaskavanaja pad prahlad pośpiechaŭ rasiejskich majstroŭ kultury i mastactva ŭ nasadžeńni rasiejskaj estetyki i hustaŭ u bratniaj krainie. Z Puhačovymi, Šaŭčukami, Čajfami, Ziemfirami i inšymi soładkahałosymi sałaŭjami junaha i zubastaha rasiejskaha «dziaržaŭna-manapalistyčnaha kapitalizmu». A taksama prahlad dziejazdolnaści našaj idealahičnaj mašyny, pradstaŭniki jakoj — u kaściumčykach pad halštučkami — i Litekspres sustrakajuć, i dla viciebskich zažynkaŭ scenary pišuć, i vajciukoŭ hadujuć, i ramany pišuć, i siena kosiać, i kalaradzkich žukoŭ źbirajuć, a ŭsio nijak nie prymusiać Eŭropu palubić Biełaruś.
Taki vobraz našaje krainy padtrymlivaje i Alaksandar Łukašenka, što na svaim ulubionym «Słavianskim bazary» dazvoliŭ sabie pryludna achajać Biła Klintana, biaśsilna pomściačy za skasavańnie handlovych preferencyjaŭ Biełarusi. Ja, maŭlaŭ, dadam Klintanu da jahonaj pensii toj miljon dalaraŭ, jaki Biełaruś stračvaje na admienie spryjalnaha režymu handlu.
Ale ž nijakaja dutaja biełaruskaja statystyka pra palapšeńnie ŭzroŭniu žyćcia j čałaviečaha raźvićcia, jakoju padmanvajucca mižnarodnyja arhanizacyi, nie padmanie nas. Materyjalnaje ŭbostva sparadžaje duchoŭnuju biednaść, a duchoŭnaja nikčemnaść kanservuje materyjalny zaniapad. O, zaklataje koła biełaruskaj kalonii!
Takija ludzi, jak tenisist Uładzimier Vaŭčkoŭ, što dajšoŭ da paŭfinału tenisnaha Ŭimbłdonskaha turniru, vyklikajuć pavahu j zachapleńnie: chłopiec nia tolki sam zarablaje hrošy sabie i svajoj baćkaŭščynie, a j robić jaje słaŭnaju pamiž narodami. Jahony projhryš Pitu Samprasu nie pazbaŭlaje nas nadziei, što 22-hadovy Vaŭčkoŭ, śpisany z raźlikaŭ dziela šmatlikich traŭmaŭ, jašče dabjecca pieramohi, i nie adnoj. Pahatoŭ što inšyja našy suajčyńniki-tenisisty padtrymlivajuć jaho maralna. Natalla Źvierava nie pakidaje tenisu i trymajecca ŭ pieršych dziasiatkach najlepšych tenisistak śvietu, maładaja Volha Barabanščykava pačuvajecca na kortach usio bolš upeŭniena, a zarablaje ŭsio bolš. Na hetym tydni jana adkinuła prapanovu časopisa Playboy źniacca dla jaho za 200 tysiačaŭ dalaraŭ. Viadoma, što Barabanščykavu pryznali samaj seksualnaj tenisistkaj śvietu — na źmienu rasiejcy Kurnikavaj.
A ŭ lasach panuje adviečnaja krasa. Tam poŭna jahadaŭ. Čarnicy, jak viadoma, daśpiavajuć u adzin čas ź višniami. Pad Bieraściem jany ŭžo pierachodziać. Pad Viciebskam ža sama pačynajuć. Darečy, viadro adbornych višniaŭ u Bieraści na stancyi Bieraście-Paleskaje, kudy prybyvajuć dyzeli z Ukrainy, kaštuje 3,5 tysiačy rubloŭ. Prykładna stolki ž nieŭzabavie tutaka budzie kaštavać i viadro abrykosaŭ.
B.T.