BIEŁ Ł RUS

Kupalle ŭ Londanie

25.06.2007 / 11:35

Nashaniva.com

Kupalle ŭ Londanie było siurnaje. Nu dzie jašče śviatkavańnie Kupalla pačynajecca sa słužby ŭ carkvie?! A tut heta ŭžo tradycyjaj stała, u jakoj nichto nie sprabuje usumnicca.

Kupalle ŭ Londanie było siurnaje. Nu dzie jašče śviatkavańnie Kupalla pačynajecca sa słužby ŭ carkvie?! A tut heta ŭžo tradycyjaj stała, u jakoj nichto nie sprabuje usumnicca. Dobraja pałova narodu nabiłasia ŭ kaplicu na 50-chvilinnnuju viačerniu pierad tym, jak usio pačać. A jašče kolkaść pryhožych chłopcaŭ sioleta daloka pieravyšała siaredniestatystyčnuju, tak što časam vočy raźbiahalisia j rozum časta admaŭlaŭsia fakusavacca na dziejach. Škada, fotaaparat pakinuŭ u chacie. Dziakuj Bohu za pryhožość Jejnaha tvareńnia.

Niezadoŭha pierad viačerniaj ešałon mašynaŭ ź biełaruskaj ambasady prypiorsia z konsułam, kulturnaj ataše i niejkim novym Alaksandram (apošni adroźnivaŭsia ad pieršych svajoj rasiejskaj movaj, adsutnaściu vyšyvanaje kašuli j mituślivaściu). Pryvieźli jany čatyry plaški našaje harełki (raźlacielisia ŭ paŭhadziny - sapraŭdny chit byŭ), Maksa Mirnaha (na Ŭimbiłdon pryjechaŭ; boža, jakija ŭ jaho doŭhija nohi! Jon taksama adsiedzieŭ usiu viačerniu, potym nakinuŭsia na ježu, a ŭžo na jaho nakinułasia publika) i troch žurnalistaŭ z BT (pierakinuŭsia paraj słovaŭ z dobra dahledžanymi Aleham i Alaksandram, jakija staranna strymlivali naturalnuju im maniernaść; škada, źnikli vielmi chutka). Dziakuj ambasadzie za takija cacki.

Pakul my piajali dziatki traparoŭ Janu Pradvieśniku, za voknami razyhrałasia bura, sapraŭdny mansun (takoha pahanaha leta tut na majoj pamiaci jašče nie było). Viarnulisia z carkvy - i ŭ zalu Biełaruskaha centru. Dumali, chana budzie, biaz vohnišča, uprycisk. Ale doždž chutka ścich i my pierapaŭźli ŭ sad na zvyčajnaje miesca. Vohnišča palivali beńzinam, ale razharełasia jano ad papiarovych talerak (voś dzie skaŭcki dośvied Pitara prydaŭsia). Hulni ź dziećmi byli kłasnyja, ale jany słovaŭ da ich nia viedajuć, tak što para darosłych i zavadziłami byli, i nadryvalisia jak mahli: "Javar, javarovy ludzi...". Tady j paznajomiŭsia z zabaŭnym Ju. Pieršy raz u mianie hiejdar spracavaŭ adrazu. Well done, Bridget.

Chłopcy, što zvyčajna ŭ baku stajać i dahladajuć hryl, hetym razam siurpryz padrychtavali: miad́viedzia pryviali (troch chłopcaŭ uprahli, masku načapili, čaćvierty hetuju žyviolinu vadziŭ) i dziaciej vakoł vahnišča katali. Naš małady śviatar, Siarhiej, miad́viedziu na karak taksama ŭźlez, što vyklikała buru intaresu ŭ užo padpitaj publiki.

Tady pryjšła čarha mnie viedźmu nasić. Karalina zrabiła jaje ź travy j halinak, apranuła ŭ sukienku, chustu paviazała, kosy zaplała. Hetym razam ja vyrašyŭ viedźmu nia tolki vakoł vohnišča panasić, ale j ludziej abyjści ź joj, abnieści - jana ž pavinnaja ŭsio destruktyŭnaje, złoje i hrachoŭnaje paźbirać ad narodu, a tady ŭžo - u vahoń.

Kupalle zakončyli na miascovym Dolly Brook, ručai, jaki z-za daždžoŭ prypadniaŭsia, zavurčaŭ, koleraŭ nabraŭsia. Vianki sa śviečkami papłyli vielmi chutka, my daśpiavali pieśni j pajšli dachaty. Kali my źjaždžali, jašče čałaviek dvaccać zastavalisia vakoł vohnišča. Pad hitaru śpiavali, dapivali niedapitaje.

Kavałak ziamli la Maryjan Haŭzu ŭžo pradali, praz paru tydniaŭ pradaduć i studencki dom. Z čatyroch damoŭ u biełarusaŭ zastaniecca try, ale buduć hrošy adramantavać Maryjan Chaŭz i ŭtrymlivać misiju jašče davoli doŭha. Z novym śviatarom spravy vyrazna pajšli lepš: pamiaškańni davoli dahledžanyja, a. Alaksandar u humory, atmasfera vyrazna bolš pryvietlivaja, čym u minułyja hady. Hetym razam było vielmi pryjemna pajechać da svaich.

Nieščarda

Čytajcie taksama:

Kamientary da artykuła