Łamkoŭ, łuchta i śviaty
Pasoł Biełarusi ŭ Łatvii Łamkoŭ u interviju tamtejšamu radyjo dahavaryŭsia da taho, što ŭ Biełarusi žyvie… 40 pracentaŭ rasiejcaŭ. U minuły čaćvier heta rastyražavali biełaruskija ŚMI. I što, vy dumajecie, MZS jaho papraviŭ ci jon sam prabačyŭsia? Ani. Vypadak pryvatny, ale typovy. Vo tak ujaŭlajuć svaju krainu asobnyja našy pasły, tak jany reahujuć na publičnuju krytyku. Uvohule, u palityčnych elitach kultura bieskulturja, kultura łuchty stała praviłam vyžyvańnia: viarzi aby-što — i tabie harantavanaja karjera. Nazyvaj Bykava paetam, Karpienku — raskradalnikam uzbeckaje bavoŭny, Polšču — maryjanetkavaj dziaržavaj…
Hetyja štučki nie vypadkovyja. Takuju kulturu łuchty naŭmysna pieściać na dziaržaŭnym telebačańni i ŭ hazetach: čym bolš błytaniny ŭ hałovach, čym bolš mitalahizavanaja karcina śvietu, tym lahčej ludziej pałochać. Dla eŭrapiejcaŭ viečny biełaruski słoŭny panos hladzicca prosta dzika. Navat vytrymanyja pasły Francyi j Polščy na minułym tydni nia vytrymali, vykazali Jaŭhienu Novikavu pratest. A my niejak navat i zvyklisia.
Jak ot zvyklisia z durnym praviłam napivacca na śviaty. Ot, Vierbnica. Što, kažaš, niamožna pracavać? Značyć, nada atmiecić. Vialikdzień? Nada atmiecić. Tracicca samo abličča našaj cyvilizacyi. Ad čaho heta? A z taje ž kultury bieskulturja.
Vialikaje śviata ŭ niadzielu. Sioleta jano ščaśliva prypała na adzin dzień u katalikoŭ i pravasłaŭnych. Takaja paciecha, asabliva dla miašanych, katalicka-pravasłaŭnych rodaŭ: sustrecca razam. My vykarystali kalandarnaje supadzieńnie, kab parazvažać u hetym numary na temu adzinstva chryścijanaŭ. Ci stanuć kali «ŭsie adzina»? Na pytańni «NN» adkazvajuć pravasłaŭnyja i katalickija intelektuały, taksama ŭ Redakcyi adbyŭsia «šmatkanfesijny» prahlad filmu Meła Hibsana «Pakuty Chrystovy», vakoł jakoha złamana stolki dzidaŭ.
Andrej Dyńko