Fiłaret i Śviontak skazali: «Rana»
Ad 1054 hodu kataliki j pravasłaŭnyja molacca paasobku. Iznoŭ źjadnać ich pad adnym dacham nadumaŭ smalavicki fermer Źmicier Kozyr. I voś što z hetaha vyjšła.
Źmitra Kozyra dobra viedajuć u Smalavičach. Nia tolki tamu, što jon ačolvaje fermerskuju haspadarku «Zabałoćcie», haduje koni. Spadar Kozyr — staršynia smalavickaha kaścielnaha kamitetu pry chramie Śv.Valancina.
Chryščany jon byŭ u dziacinstvie ŭ pravasłaŭje, jak i jahonyja baćki. Za savieckim časam byŭ ščyrym kamunistam-ateistam, a ŭ 90-ja pierahledzieŭ svaje pazycyi j pryniaŭ katalictva. Kaža, nie biez dapamohi starejšaj dački Nasty. Jana pieršaja ŭ siamji samastojna abrała sabie vieru. Tady siamja Kozyraŭ žyła ŭ Miensku, i dačka štoranicu pierad vučobaj chadziła na słužbu ŭ Załatahorski kaścioł da ajca Michała Sapiela — adukavanaha i cikavaha čałavieka, jaki začaroŭvaŭ moładź svaimi słovami. Ź jahonaj dapamohaj pajšoŭ da kaściołu i sp.Źmicier.
U a.Michała były namieśnik staršyni smalavickaha kałhasu pabraŭsia šlubam z Tacianaj Proćkaj — ciapier staršynioj Chielsynskaha kamitetu, u jaho ž chryściŭ dziaciej. Navat unuka, što naradziŭsia ŭ Amerycy, pryvieźli ŭ Miensk da ajca Michała.
Pastupova sp.Kozyr razharnuŭ svaju haspadarku, ale relihija na druhi plan nie adyšła. U 1996 h. jon zarehistravaŭ u Mienskim abłvykankamie ryma-katalickuju parafiju i zadumaŭ adradzić u Smalavičach chram. Supolny — chryścijanski. I dla katalikoŭ, i dla pravasłaŭnych.
Poŭny varyjant artykułu hladzicie ŭ hazecie "Naša Niva".
Siarhiej Budkin