U mianie jość svoj prajekt
Adkazam na takoje pytańnie moža być tolki prajekt, kompleksny prajekt kanservacyi, restaŭracyi, rekanstrukcyi.
Plany, schiemy, makiety, eskizy, abmiery, pamiery, ličby, sumy, kaštarysy… Ale ja mahu jasna ŭjavić svoj prajekt prajektu. Maje tezisy vielmi prostyja.
1) Nia budziem śpiašacca: naśpieŭ momant, kali treba spynicca j zadumacca. Što my chočam mieć praz 25 hadoŭ? Spynicca — heta značyć abviaścić maratoryj na ŭsie budaŭničyja raboty na ŭsioj terytoryi Staroha horadu, aproč rabot pa kanservacyi budynkaŭ.
2) Pahavorym pra samaje składanaje: hałoŭnaja prablema i zahana papiaredniaj rekanstrukcyi Staroha horadu palahaje ŭ tym, što cełasnaść prastory histaryčnaj zabudovy, uklučna z reljefam miascovaści i navat samimi budynkami, nie razhladajecca jak niešta samakaštoŭnaje. Reljef štučna mianiajecca, acalełyja budynki rujnujucca da padmurkaŭ, na ichnym miescy staviacca (u najlepšym vypadku) fantazii na temu taho, što było da rujnavańnia. Jasnaja reč, što taki padychod tańniejšy, ale sprava nia tolki ŭ hetym. Šmat chto z architektaraŭ nie razhladaje histaryčnuju zabudovu, a tym bolej prastoru i reljef, jak niešta kaštoŭnaje ŭ kantekście architektury. I, moža być, u takim kantekście maje racyju. Ale aproč architekturnaha jość inšyja kanteksty. Davajcie pra heta havaryć. Pasprabujem jašče i jašče davieści da viedama t.zv. «šyrokaj hramadzkaści» toje, što kožny asobny histaryčny budynak, kožnaja cahlina ŭ ścianie, kožnaje staroje dreva i kožny kamień u bruku, uziatyja ŭsie razam, ujaŭlajuć dla nas vialikuju histaryčnuju, kulturnuju i estetyčnuju kaštoŭnaść. A jašče jany stvarajuć toje, što zaviecca ducham horadu. Heta toje, što nielha stvaryć nanava. Heta možna tolki adčuć, i heta treba zachavać.
3) Nazapasim nazapašanaje — pieračytajem napisanaje pra Miensk Kupałam, Piasieckim, Kulbakam i adznačym na virtualnaj mapie horadu virtualnyja cikavostki. Heta nia budzie zališnim padčas pracy nad prajektam, heta spatrebicca taksama i paźniej, tady, kali my budziem prydumvać nazvy dla kaviarniaŭ, pisać buklety dla turystaŭ. Naturalna, što staryja nazvy vulic treba viarnuć jak maha chutčej.
4) Pahladzim, što acaleła. Składziem rejestar acalełych abjektaŭ, praviadziem techničnuju ekspertyzu, vyznačym tyja abjekty, jakija patrabujuć terminovaj kanservacyi. Zaapiekujemsia nia tolki budynkami, ale i inšymi składnikami histaryčnaha asiarodździa — brukam, vuličnym aśviatleńniem, starymi drevami dy inšym, kali pašancuje hetaje inšaje znajści.
5) Praanalizujem zroblenaje. Prajekty rekanstrukcyi histaryčnaha centru rabilisia nieadnojčy, nieadnojčy ŭchvalalisia i jašče bolej razoŭ parušalisia. Što tam nia tak? Čamu hetak časta ŭnosiacca papraŭki? Davajcie apublikujem staryja prajekty — budzie nad čym pryzadumacca! Ubačym słabyja miescy, kali jany tam jość, a taksama pahladzim, što tam možna ŭziać dobraha i karysnaha.
6) Padumajem, čaho nie chapaje. Z ulikam papiarednich planaŭ rekanstrukcyi padumajem, što sa stračanaha (i ŭ jakim vyhladzie) varta było b uznavić.
7) Dzie što z naviejšaha prybrać. A čamu nie? Ja b pałovu damoŭ 1960—1970-ch źnios by naahuł. Stała b pryhažej i čyściej.
Poŭny varyjant artukułu čytajcie ŭ hazecie "Naša Niva"
Michał Aniempadystaŭ