Nabaženstva ŭ Biełarusi pavinna vieścisia na rodnaj movie, a dla hetaha nieabchodnyja adpaviednyja pierakłady relihijnaj litaratury na biełaruskuju movu.

Takoje mierkavańnie na adkryćci XV Mižnarodnaha źjezda słavistaŭ vykazaŭ Mitrapalit Minska-Mahiloŭski archijepiskap Tadevuš Kandrusievič.

Na praciahu apošniaha 20-hodździa Katalickaja carkva ažyćciaviła pierakład na sučasnuju biełaruskuju movu asnoŭnych relihijnych knih, nieabchodnych dla dziejnaści kaścioła. Heta vielmi składanaja i adkaznaja zadača, uličvajučy, što zusim niadaŭna hetamu nie nadavali značeńnia. «Praca ŭ hetym napramku ŭskładniajecca i tym, što relihijnaja terminałohija jašče niedastatkova poŭna raspracavanaja ŭ biełaruskaj movie», — dadaŭ jon.

«Biełaruś — heta słavianskaja kraina z bahataj i adnačasova trahičnaj historyjaj. I jana pa pravie zasłužyła, kab tut byŭ arhanizavany i praviedzieny źjezd słavistaŭ z usiaho śvietu. Znachodziačysia ŭ centry Jeŭropy, jana zrabiła i praciahvaje ŭnosić svoj pasilny ŭkład u raźvićcio i ŭzajemadziejańnie słavianskich moŭ, litaratur, kultur, a taksama va ŭmacavańnie słavianskaha adzinstva ŭ sučasnym śviecie», — skazaŭ Tadevuš Kandrusievič.

Pavodle jaho słoŭ, praviadzieńnie źjezda słavistaŭ — vialiki honar dla Biełarusi. «Spadziajusia, što heta padzieja stanie novym krokam u vyvučeńni i raźvićci słavianskich moŭ, u tym liku i biełaruskaj, a taksama paspryjaje jadnańniu słavianskich narodaŭ», — skazaŭ Tadevuš Kandrusievič.

XV Mižnarodny źjezd słavistaŭ prachodzić u Biełarusi z 20 pa 27 žniŭnia. U jaho pracy prymajuć udzieł bolš za 600 navukoŭcaŭ z 35 krain: Aŭstryi, Aŭstralii, Bielhii, Biełarusi, Bałharyi, Hiermanii, Izraila, Italii, Ispanii, Kanady, Litvy, Rasiei, Francyi, Šviejcaryi, Japonii i inš

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?