Siarhiej Astraviec. Praz haradzienskija akulary2

Nia picie, chłopcy, «Biełaviežskuju»!

Akazałasia, što heta pa sutnaści lek na śpirytusie, a ź lekami treba aściarožna, piša na svaim błohu Siarhiej Astraviec.

Adzin moj pryjaciel nabyŭ pryhožuju plašku «Biełaviežskaj», možna skazać vymušana. Vosieńskaje nadvorje vymahaje najaŭnaści niejkaha mocnaha napoju, kab nie zastudzicca časam, patłumačyŭ jon. Kańjak padaražeŭ, a harełku moj pryjaciel nie kuplaje, ličyć jaje plabiejskim napojem. Što zrobiš…

Majho pryjaciela šmat što zadavalniaje ŭ našaj siniavokaj respublicy, ale adnačasova šmat što jamu zusim nie padabajecca. Jaho nie zadavalniaje, što ŭlubionaje čyrvonaje suchoje maje niepraŭdzivyja košty. Pra kańjak ja ŭžo kazaŭ. Dyk voś: čamu b sapraŭdy nie padtrymać zaklik i nie nabyć stopracentova biełaruskaje, što my nie patryjoty?! Pahatoŭ na «Biełaviežskaj» paviedamlajecca, što heta nie aby što, a «biełaruski nacyjanalny vyrab»!

Nie chvalujciesia: mnie viadoma, što «biełaviežskuju» vylehčali zaciatyja patryjoty movy, jany nie adčuvajuć smaku takich słovaŭ, im zdajecca, što treba zmahacca ź litaraj «ž» i tady ŭ nas usio budzie a'kej. Jany žalezna vyrašyli zrabić z vyklučeńnia — praviła! Adnaho słova «kniaski», a nia «kniažacki» — na ŭsiu movu im zamała, ich heta nie zadavalniaje. Im treba, kab «biełavieskaja» była zamiest «biełaviežskaj». Štości nam dahetul nie dapamahła takaja rašučaść raspaŭsiudzić rodnuju movu ŭ masach i pieramahčy, prynamsi maralna.

Vybačajcie za liryčnaje adchileńnie ad temy. Dyk voś: viartajecca moj pryjaciel z prachałodnych abdojmaŭ vosieni, i nalivaje sabie ŭ šklanku dla viski krychu nacyjanalnaha naturpraduktu. Vosień praciahvajecca, a jon pačynaje zaŭvažać, što serca skoča hałopam, i ničoha nia moža ŭciamić. Ale treba štości rabić, i jon admaŭlajecca ad ulubionaj kavy, zatym ad harbaty, a serca nie reahuje.

Dziva dyj hodzie! I voś tady pryjaciel moj pačynaje ŭzhadvać, kali jon nabyŭ «biełaruski nacyjanalny vyrab» i kali pačaŭ jaho ŭžyvać… I jon zdaŭmieŭsia narešcie, što pryčyna moža być jakraz u hetaj samaj «Biełaviežskaj», jakaja zroblena na nasieńni kropu i nastoi dubroŭki. Niaciažka było paśla zazirnuć u internet i daviedacca, što krop rezka padvyšaje cisk i, hałoŭnaje, puls, a dubroŭka, naadvarot, vaš cisk źmianšaje. I jak vam takaja hrymučaja nacsumieś?

Papiaredžańni na vinnych plaškach, što nielha pić, kali ciažarnaść, kali za kiraŭnicaj, kali pracujecie z mechanizmami, vyklikaje badaj uśmiešku. Adsutnaść papiaredžańnia na «Biełaviežskaj» uśmieški nie vyklikaje. Moj pryjaciel skazaŭ, što nikoli bolš jaje nia kupić, plavać jamu na «biełaruskaje», lepiej raskašelicca na luby kańjak, kab suhrecca paśla vosieńskaj chaładečy.

Kamientary2

Bajden nie źbirajecca zdymacca z vybaraŭ i abiacaje pieramohu niahledziačy na sumnievy ŭ jaho zdaroŭi1

Bajden nie źbirajecca zdymacca z vybaraŭ i abiacaje pieramohu niahledziačy na sumnievy ŭ jaho zdaroŭi

Usie naviny →
Usie naviny

Pakul Jeŭra-2024 idzie biez nas, biełarusy zhulali ŭ tarfiany futboł. Ale i tut prajhrali2

Izrail pamianiaŭ praviły biaźvizavaha ŭjezdu ŭ krainu3

Italija, pieramožca minułaha Jeŭra, ciapier vylecieła ŭ 1/8 finału — 0:2 ad Šviejcaryi VIDEA

Słava Kamisaranka raskazaŭ, jak jaho kancerty čatyry razy miniravali4

«Ejsmant pačytała hety vaš tvitar i taksama ŭłupiła Azempik». Najlepšyja tvity tydnia4

Analityk nazvaŭ try pryčyny taho, čamu Ukraina zachoŭvaje dypłamatyčnyja adnosiny ź Biełaruśsiu16

U Čarnihavie pastavili pamiatnuju šyldu Kastusiu Kalinoŭskamu. Voś jak jana vyhladaje 2

Na rok-fiestyvali ŭ Pružanach hurt «Kino» ŭ apošni momant pamianiali na dvuch Z-vykanaŭcaŭ6

Ministarka kultury Narviehii pakazała ŭ teleefiry aholenyja hrudzi33

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Bajden nie źbirajecca zdymacca z vybaraŭ i abiacaje pieramohu niahledziačy na sumnievy ŭ jaho zdaroŭi1

Bajden nie źbirajecca zdymacca z vybaraŭ i abiacaje pieramohu niahledziačy na sumnievy ŭ jaho zdaroŭi

Hałoŭnaje
Usie naviny →