Hramadstva4242

Łukašenka abiacaje być z Rasijaj u luboj situacyi

Biełaruś u luboj situacyi budzie z Rasiejaj, zajaviŭ Alaksandr Łukašenka siońnia na sustrečy z namieśnikam staršyni ŭrada Rasijskaj Fiederacyi, staršynioj Vajenna-pramysłovaj kamisii pry ŭradzie RF Dźmitryj Rahozin, paviedamlaje BiełTA

«Mnie vielmi pryjemna bačyć vas u Minsku, jak blizkaha i rodnaha čałavieka i pa ideałohii, i naohuł pa dušy, — skazaŭ Łukašenka, źviartajučysia da Rahozina. — Pa-druhoje, u nas šerah dziaržaŭnych pytańniaŭ. Napeŭna, jość niejkija prablemy ŭ hetym płanie.

Padvodziačy rysu jak vynik, možna skazać, što taja situacyja, jakaja składvajecca vakoł nas, budziem ščyryja, nie vielmi nam padabajecca».

Kiraŭnik dziaržavy praciahnuŭ: «U hetym płanie my dakładna i peŭna zajavili pra toje, što nam treba być bližej adzin z adnym. I ŭ luboj situacyi my budziem z Rasijaj».

«Treba spynić usialakija insinuacyi na hetuju temu», — zaŭvažyŭ Łukašenka.

Alaksandr Łukašenka pravioŭ paralel, kali amierykancy, da prykładu, «razbambili Irak i paśla hetaj bambiožki ŭsio razumieli, što heta niapravilna, niespraviadliva, ale jany adnaznačna stali na bok sajuźnikaŭ».

«A čamu my pavinny zajmać inšuju pazicyju, kali ŭ nas sajuźnik Rasija, i taki adziny sajuźnik, voś i ŭsia łohika», - skazaŭ Alaksandr Łukašenka.

Pavodle jaho słoŭ, jość i inšyja faktary. «Tamu my dziejničajem zychodziačy ź situacyi, zychodziačy sa stanovišča, u intaresach našaj dziaržavy i ŭ intaresach našaha adzinaha stratehičnaha ŭ takim rodzie sajuźnika», — padkreśliŭ jon.

«U suviazi z hetym, my taksama heta nie ŭtojvajem, my vielmi intensiŭna raźvivajem supracoŭnictva ŭ vajenna-techničnaj śfiery, — praciahnuŭ kiraŭnik dziaržavy. — My madernizujem svoj VPK, sprabujem vyrabić novuju pradukcyju na našych pradpryjemstvach.

Ale pakolki heta niekalki dziasiatkaŭ vysokatechnałahičnych pradpryjemstvaŭ, my razumiejem, što, kali my budziem ciesna źviazany z rasijskim VPK, rasijskimi pradpryjemstvami, my bolš efiektyŭna praviadziem hetuju madernizacyju». I samaje hałoŭnaje, jak ličyć Alaksandr Łukašenka, «hetaja pradukcyja budzie zapatrabavana ŭ siłu svajoj śpiecyfiki, pierš za ŭsio, u našaj Rasii». «My heta dobra razumiejem», — skazaŭ jon.

Rahozin, jaki źjaŭlajecca staršynioj vajenna-pramysłovaj kamisii pry ŭradzie RF, u svaim mikrabłohu ŭ «Tvitery» ranicaj 1 krasavika napisaŭ: «Siońnia ranicaj na čale delehacyi Vajenna-pramysłovaj kamisii vylataju ŭ Minsk na pieramovy pa padklučeńni abaronna-pramysłovaha kompleksu Biełarusi da našaj pracy», dadaje BiełaPAN.

Kamientary42

Ciapier čytajuć

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie6

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Usie naviny →
Usie naviny

Łukašenka abvinavaciŭ u prablemach na «Amkadory» jahonaha byłoha ŭładalnika5

Ściapan Puciła: Zdajecca, Pratasievič robić navat krychu bolš, čym ad jaho patrabavałasia9

Pad Žodzinam budujuć pryjomnik dla fiekalij ź Minska. Miascovyja suprać, ale pratestavać im nie dajuć10

«Dalej budzie zasucha». Na Paleśsi pierasychajuć bałoty, i heta moža mieć kiepskija nastupstvy2

Pieršyja «kalučyja» ahurki, bujaki pa 120 rubloŭ i maładaja bulba. Što i pa kolki ciapier na Kamaroŭcy?

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja29

Łukašyscki błohier, čyj kantent pryznali «ekstremisckim», praciahvaje zdymać roliki2

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo1

Mask hatovy pakinuć pasadu, bo «stamiŭsia ad napadak levych»16

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie6

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić