Pasolstva Italii ŭ Minsku spraščaje praceduru atrymańnia viz, paviedamiła pres-słužba dypmisii.
«My chočam, kab praces padačy dakumientaŭ na vizu staŭ praściejšym i ŭsie achvotnyja naviedać Italiju ŭ jakaści turystaŭ zmahli skaracić svaje raschody, — zaznačyŭ pieršy sakratar pasolstva Italii ŭ Minsku Uha Boni. — Imknučysia palepšyć jakaść pasłuh, my ŭ pieršuju čarhu prysłuchoŭvajemsia da pažadańniaŭ našych klijentaŭ, jakija tyčacca hadavych viz, spraščeńnia patrabavańniaŭ da dakumientaŭ i ŭviadzieńnia dadatkovaha času pracy z žycharami rehijonaŭ».
«My aktyŭna supracoŭničajem z turahienctvami. Zychodziačy z taho, što kolkaść našych partnioraŭ u hetaj śfiery padvoiłasia, my ŭviali śpiecyjalny hrafik pracy vyklučna ź imi. My taksama značna pašyryli štat słužačych, jakija pracujuć z turahienctvami. Heta dazvalaje bolš chutka i efiektyŭna pracavać z zajavami, tak što navat turysty, jakija chočuć pakarystacca terminovymi prapanovami, zmohuć atrymać našu vizu svoječasova», — padkreśliŭ pieršy sakratar pasolstva.
Jak zajaviŭ dypłamat, dla ekanomiki Italii turystyčny biźnies źjaŭlajecca vielmi važnym, i Biełaruś — važnaja kraina ź vialikim turystyčnym patencyjałam. «Pra heta, u pryvatnaści, śviedčyć i taja ŭvaha, jakuju asnoŭnyja turystyčnyja kampanii Italii stali nadavać Biełarusi», — skazaŭ Uha Boni.
U paviedamleńni italjanskaj dypmisii zaznačajecca, što sioleta pasolstva pryniało šerah mier, skiravanych na palapšeńnie i pašyreńnie śfiery pasłuh, što akazvajucca biełaruskim hramadzianam. Z kastryčnika 2013 hoda možna skarystacca sistemaj anłajn-branavańnia miescaŭ dla padavańnia dakumientaŭ na vizu. Heta pasłuha dazvalaje vybrać zručnyja datu i čas, paźbiahajučy čakańnia adkazu pa telefonie. Sistema anłajn-branavańnia, jakaja pracuje kruhłasutačna, dazvoliła značna skaracić čakańnie čarhi na padavańnie dakumientaŭ. Jak zaznačyli ŭ pasolstvie, kali ŭ minułyja hady ŭ pieryjad najbolšaha napłyvu turystaŭ (z krasavika pa žnivień) čas čakańnia moh dachodzić da dvuch miesiacaŭ, to siońnia jon nie pieravyšaje 10 kalandarnych dzion.
Novaŭviadzieńni zakranuli taksama pieralik dakumientaŭ, nieabchodnych dla atrymańnia vizy. Tak, pasolstva Italii sumiesna z dypłamatyčnymi pradstaŭnictvami krain Šenhienskaj zony, jakija dziejničajuć na terytoryi Biełarusi, dasiahnuli pryncypovaj damoŭlenaści pa śpisie dakumientaŭ, što prykładajucca da zajavy na vizu. Heta pahadnieńnie dakładna vyznačaje i harmanizuje pieralik dakumientaŭ, što zapytvajucca pasolstvami, a taksama ŭ vypadku ź Italijaj spraščaje paradak atrymańnia viz, u pryvatnaści, dla niepaŭnaletnich hramadzian.
Pasolstva Italii asabliva źviartaje ŭvahu na toje, što biełaruskija turysty mohuć padavać ksierakopii svaich dakumientaŭ na ruskaj ci biełaruskaj movach, bo źnikła nieabchodnaść u aryhinałach i pierakładach na italjanskuju movu.
Paviedamlajecca taksama, što pryniaty šerah mier, skiravanych na ablahčeńnie pracedury vydačy viz dla biełaruskich hramadzian, jakija žyvuć za miežami Minska. Pa-pieršaje, za nievialikuju płatu možna zamović dastaŭku pašparta ź vizaj atrymalniku na dom. Dziakujučy pahadnieńniu z RUP «Biełpošta» atrymalnikam viz nie treba budzie jechać u pasolstva za pašpartam, što dazvolić skaracić hrašova-časavyja raschody hramadzian. Pa-druhoje, idučy nasustrač žycharam rehijonaŭ, jakim časta davodziłasia padarožničać nočču, kab paśpieć na ranišniaje padavańnie dakumientaŭ, pasolstva ŭviadzie dla ich dadatkovy hrafik pryjomu ŭ paślaabiedzienny čas.
Letaś pasolstva Italii vydała prykładna 45 tys. viz, što stała absalutnym rekordam z momantu jaho adkryćcia ŭ 1992 hodzie.
Kamientary