Dabužynski. Aŭtapartret |
Mścisłaŭ Dabužynski naradziŭsia ŭ Noŭharadzie ŭ 1875. U jaho radavodzie byli j połackija kniazi. Jon — adzin z «klasičnych» pradstaŭnikoŭ pieciarburzkaha «Mira Iskusstva», tavarystva mastakoŭ, artystaŭ i pubicystaŭ, u čyjoj tvorčaści adbiŭsia styl madern. .Siarod inšaha, Dabužynski byŭ adnym z nastaŭnikaŭ Šahała, kali toj vučyŭsia ŭ słavutaj pryvatnaj škole Zvancavaj.
Zatym udziačny vučań zaprasiŭ nastaŭnika vykładać užo ŭ svaju škołu: u 1918—19 h. Dabužynski žyŭ u Viciebsku i pracavaŭ u Viciebskaj mastackaj škole. U svaich tvorach taho času jon uvasobiŭ vobraz Viciebsku, jaho dzivosny kalaryt, prychavany, ale adčuvalny dramatyzm. Samyja viadomyja ź ich: «Viciebsk» (1919, akvarel), «Viciebsk. Cyrk» (1919, malunak, 1923, litahrafija) «Viciebsk. Leśvica» (1919, malunak, 1923, litahrafija). Peŭny čas Dabužynski žyŭ u Vilni, dzie ščylna syšoŭsia ź biełaruskaj intelihiencyjaj. Jon, jaki siabravaŭ z Łastoŭskim, Łuckievičami, Duž‑Dušeŭskim, taksama vyčuvaŭ siabie jak biełarus. I kali jon pierajechaŭ u Litvu, u 1924 h., dyk uliŭsia ŭ biełaruski nacyjanalny asiarodak u Koŭnie. Tut jon ŭdzielničaŭ u afarmleńni teatralnych pastanovak, afarmlaŭ časopis «Kryvič», inšyja biełaruskija vydańni. Ale, pieradusim, varta nazvać jahony šedeŭr — azdobu «Historyi kryŭskaje knihi» Łastoŭskaha. Tutsama jon rabiŭ zamaloŭki ŭ vakolicach Koŭna. Ale nie spyniaŭ ščylnych kantaktaŭ i z kolišnim pieciarburskim asiarodkam. U SSSR praciahvali drukavać knihi ŭ jahonaj azdobie. Hetak u 1926 jon stvaryŭ klasyčnaje mastackaje ŭvasableńnie «Miednaha vieršnika» Puškina… Paśla jon źjazdžaje ź Litvy ŭ Eŭropu, a ŭ 1939 pierabirajecca za akijan. Mienavita tam, u Amerycy, dzie jon pražyŭ jašče doŭhaje žyćcio (da 1957), Dabužynski j padsumavaŭ svoj tvorčy darobak, što raściarušany byŭ miž Pieciarburham i Vilniaju, Viciebskam i Koŭnam. Vystava «Staraja Litva», na jakoj pradstaŭlenyja škicy j zamaloŭki litoŭskich krajavidaŭ pačatku 1930‑ch — zusim nieviadomaja ŭ Biełarusi staronka tvorčaści słavutaha majstra. Hetaja vystava, biezumoŭna, stanie adnoj z samych važnych padziejaŭ hodu.
Mścisłaŭ Dabužynski. Kaŭnas. Staryja vulicy. 1931 |