Litaratura

Chałodnaje kryło radzimy

Pra novuju knihu Alesia Bialackaha piša Aleś Arkuš.

Hetaja kniha napisanaja pieradusim dla siabroŭ i paplečnikaŭ Alesia Bialackaha, dla tych, chto dałučyŭsia da nacyjanalnaha ruchu ŭ siaredzinie 80-ch, chto byŭ u toj čas siabram jakoj-niebudź nacyjanalnaj moładzievaj supołki, što źjavilisia tady praktyčna ŭ kožnym vialikim biełaruskim horadzie.

Kab zhadali toj lehiendarny čas, kab nie mieli pačućcia, što ŭsio toje było darma i žyćcio prajšło ŭ mrojnych pošukach čahości niedasiažnaha.

Nie, nie darma, kaža ŭ svajoj knizie Bialacki. I chto tady ŭdzielničaŭ u biełaruskim nacyjanalnym ruchu — nabližaŭ paŭstavańnie niezaležnaj Biełarusi, ułasnymi siłami rabiŭ historyju Ajčyny. I choć kryło radzimy akazałasia chałodnym, adnak, prynamsi, žyvym.

Novaja kniha Alesia Bialackaha taksama karysnaja dla daśledčykaŭ najnoŭšaj historyi. Bo jana ŭtrymlivaje nie tolki ŭspaminy niepasrednaha aranizatara i ŭdzielnika mnohich pratestnych akcyj kanca 80-ch — pačatku 90-ch, ale i šmat histaryčnych dakumientaŭ. Adozvaŭ, statutaŭ, artykułaŭ padpolnaha druku, pramoŭ i intervju, a taksama listy aŭtara z-za krataŭ.

Jość tut i čysta litaraturnyja tvory, jak, naprykład, apaviadańnie ŭ žanry nieprydumanaj historyi «Usiaho tolki sutki» — apovied pra toje, jak aŭtar trapiŭ u 1999 hodzie ŭ milicyju, jak jaho chacieli pasadzić na sutki, ale mižnarodnaja reakcyja ŭ toj raz dapamahła vyjści na volu. Bialacki pa-majstersku apisvaje budni biełaruskaha RAUS i kantynhient, jaki tudy traplaje štodzień.

Jość u knizie i histaryčnyja narysy pra roznych dziejačaŭ biełaruskaj historyi, jak prykład, pra ajca Andreja Cikotu abo pra savieckich dysidentaŭ.

Mała chto, napeŭna, pamiataje, što 1996—97 hadach u tydnioviku «Litaratura i mastactva» była aŭtarskaja kałonka Alesia Bialackaha. Tady Aleś byŭ dyrektaram muzieja Maksima Bahdanoviča. U knihu ŭkiučany i tahačasnyja publikacyi ŭ «LiMie», jakija i siońnia cikava pačytać. Asabliva razvahi pra vajnu ŭ Čačni. Ciažka pavieryć, što takoje naśmielvałasia drukavać dziaržaŭnaja hazieta. Adna z natatak zakančvajecca słovami: «Rasiejcy arhumientavali svaju palityku na Kaŭkazie «pryrodnaj schilnaściu da razboju» tubylcaŭ. Zusim niadaŭna hienierał —«zamiryciel» Čačni Barsukoŭ nazvaŭ usich čačencaŭ bandytami, zładziejami i rabaŭnikami. Dyk što ž źmianiłasia za hety čas u psichałohii našych uschodnich susiedziaŭ?» Prajšło šmat času, jak byli napisanyja hetyja radki, ale pytańnie, zadadzienaje Bialackim, nie zhubiła aktualnaści.

* * *

Aleś Bialacki. Chałodnaje kryło radzimy. – Vilnia, 2014.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Ejsmanty na «Majbachu», Baskaŭ na «Bentli». Chakiejny siezon u Minsku zakryli z šykam-blaskam9

Ejsmanty na «Majbachu», Baskaŭ na «Bentli». Chakiejny siezon u Minsku zakryli z šykam-blaskam

Usie naviny →
Usie naviny

Naładčyka stankoŭ z «Pielenha» asudzili i abvieścili «terarystam». Letaś na pradpryjemstvie była abłava siłavikoŭ1

Mientusava raskazała, što adčuvała paśla taho, jak jaje fejkavyja zdymki zahruzili na pornasajt26

Rasija zhodnaja abmiarkoŭvać pytańnie pieradačy ZŠA kantrolu nad Zaparožskaj AES3

Cichanoŭskaj daviarajuć 83%, Łatušku — 65%, Paźniaku — 13%, Kraŭcovu i Jahoravu — pa 4%80

U Minsku pradajuć niestandartnuju 3-uzroŭnievuju kvateru. Cana moža pryjemna ździvić2

Ksiandza z Šumilina Andžeja Juchnieviča asudzili na 13 hadoŭ źniavoleńnia5

Vyjšaŭ na svabodu palitviazień Andrej Asmałoŭski

Trenier žanočaj zbornaj Biełarusi pa handbole: U mianie ŭ kožnaj kamandzie byli leśbijanki. Zamiłoŭvajuć sproby heta rehulavać10

Stała viadoma, pra što mahli razmaŭlać Zialenski i Tramp padčas sustrečy ŭ Vatykanie3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ejsmanty na «Majbachu», Baskaŭ na «Bentli». Chakiejny siezon u Minsku zakryli z šykam-blaskam9

Ejsmanty na «Majbachu», Baskaŭ na «Bentli». Chakiejny siezon u Minsku zakryli z šykam-blaskam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić