Na praciahu niekalkich apošnich hadoŭ kolkaść hryzunoŭ u Minsku zastajecca stabilna nizkaj, paviedamlaje Mienski haradzki centar hihijeny i epidemijałohii.
Pavodle infarmacyi centra, ščylnaść zasialeńnia hryzunami ŭ stalicy nie pieravyšaje dvuch asobinaŭ na tysiaču kvadratnych mietraŭ (u siarednim 1,7—1,8).
Na dumku śpiecyjalistaŭ, heta ŭmieranyja pakazčyki zasielenaści horada hryzunami. Pry hetym bolšaja častka zasielenaj hryzunami płoščy prychodziłasia na žyłyja damy (61,4%) i pramysłovyja pradpryjemstvy (13,9%). Inšyja ab\jekty składajuć niaznačnuju častku zasielenaj hryzunami terytoryi: dziciačyja sadki i ab\jekty hramadskaha charčavańnia — pa 1,1%, ustanovy achovy zdaroŭja — 1,4%, škoły — 1,5%, ab\jekty charčovaha handlu — 2,3%.
Śpiecyjalisty tłumačać heta tym, što sanitarna‑techničny stan žyłych damoŭ (śmiećciezborniki, padvały, techpadpolli) i pramysłovych pradpryjemstvaŭ horšy, čym inšych abjektaŭ. Heta daje mahčymaść hryzunam lahčej pranikać u ich i znachodzić tam zručnyja miescy dla hniezdavańnia.
Pavodle danych centra, u žyłych damach, zasielenych hryzunami, dola pacukoŭ składaje 85,2%, myšej — 14,8%, na pramysłovych pradpryjemstvach adpaviedna 73,8% i 26,2%. U toj ža čas na ab\jektach charčovaha handlu, hramadskaha charčavańnia, u internatach pieravažajuć myšy.
U Minsku baraćbu z hryzunami viaduć na dahavornaj asnovie bolš čym na 30 miljonach kvadratnych mietraŭ, što dazvalaje ŭpłyvać na kolkaść hryzunoŭ. Śpiecyjalisty zaznačajuć, što ŭ baraćbie z hryzunami vialikuju rolu majuć prafiłaktyčnyja mierapryjemstvy: likvidacyja šlachoŭ praniknieńnia i hniezdavańnia hryzunoŭ, padtrymańnie čyścini i paradku.
Kamientary