Mierkavańni116

Śviatłana Aleksijevič zrabiła šerah jaskravych zajavaŭ

Jana dała vielmi ščyraje intervju prahramie «Zory nie śpiać» telekanała «Biełsat». Voś niekatoryja vykazvańni i poŭnaje videa hutarki.

Paša Jakubovič kaža mnie: «Śvieta, treba sustrakacca z Alaksandram Ryhoravičam, treba na jaho treba ŭpłyvać…» Na što ja raśśmiajałasia i kažu: «Upłyvać na našaha prezidenta ciapier, praz 20 hadoŭ ułady? Na jaho i ŭ pieršy hod niemahčyma było ŭpłyvać».

Ja nievysakamierna staŭlusia da svajho domu, tamu i viarnułasia. Ja chaču žyć siarod svaich ludziej, siarod svaich piejzažaŭ, siarod zrazumiełaha mnie žyćcia…

Čaho ja tolki ni čytaju pra siabie ad tych ža biełaruskamoŭnych aŭtaraŭ! Spačatku ja była rasiejskaj, ciapier ja savieckaja piśmieńnica. Tolki niedzie ja vystuplu, usio adrazu pieravaročvajuć na movu. Varta mnie vystupić niedzie, jak tut ža ŭsio budzie na movu pieraviernuta. Nie na sens, a na movu… My skancentravanyja na movie, na jakoj jon havoryć, a koła idej niama… Elita pavinna farmulavać idei dla narodu, a elita zaniataja tusoŭkaj…

Radyjo «Svaboda» absłuhoŭvaje hieta. I jano vielmi złoje, vielmi małaadukavanaje — prymityŭnaje takoje hieta. Tyja, chto pišuć tam kamientary… Złyja, prymityŭnyja… «Jana piša pa-rasiejsku», — voś pretenzija maleńkaj biełaruskamoŭnaj tusoŭki… 

Hetaja dyskusija [vakoł premii ] śviedčyć pra zakrytaść biełaruskamoŭnaha asiarodździa. Jano maleńkaje, chvaravitaje, ambicyjnaje, i kali tak budzie siabie pavodzić, to nikoli nie budzie ŭspryniataje hramadstvam. Heta ŭsio bura ŭ šklancy PEN-centra, Sajuzu piśmieńnikaŭ, maleńkaj biełaruskamoŭnaj tusoŭki. A vyjdziecie na vulicy i pabačycie, što ŭ ludziej inšaje ŭ hałovach. Ale nie kažu, što narod drenny. Elita pavinna farmulavać idei dla naroda… Para vyłazić ź biełaruskamoŭnaha akopa i być adkrytym śvietu…

Nacyjanalnaha čałavieka ŭ nas pakul niama. My pakul pryleplenyja da ruskaha telebačańnia. 

My žyviom u pramiežkavy čas…

My čałavieka spraščali, a jon nie taki…

Kali ja viarnułasia paśla 11 hadoŭ [žyćcia ŭ zamiežžy], to tut [znajšła] sucelny zmrok. Biełaruś — maleńkaja pravincyjnaja dyktatura ŭ paraŭnańni z toj samaj Rasijaj, jakaja pieratvaryłasia ŭ pahrozu dla ŭsiaho śvietu…

Hladzicie na Rasiju: jana zvarjacieła, 84% padtrymlivajuć Pucina. Niama kultury žyćcia, jość kultura vajny. I biełarusaŭ taksama ŭciahvaje ŭ hetuju varonku. Adzinaje, što nas moža ŭratavać, heta toje, što mientalnaść biełarusaŭ inšaja…

U hetaj krainie [Biełarusi] treba žyć doŭha, treba žyć sto hadoŭ, kab niešta zrazumieć i niešta zrabić…

Kamientary116

Kaho z palitviaźniaŭ mohuć vypuścić paśla anonsu Łukašenki?3

Kaho z palitviaźniaŭ mohuć vypuścić paśla anonsu Łukašenki?

Usie naviny →
Usie naviny

U Kamianieckim rajonie ŭsio jašče šukajuć źnikłuju čatyrochhadovuju dziaŭčynku. Patrebnyja dobraachvotniki

Minabarony Rasii zajaviła ab źniščeńni piaci ŭkrainskich Su-27 na aeradromie va ŭkrainskim Mirharadzie1

U Mahilovie źbirajucca pabudavać muziejny kompleks u honar rasijskaha cara Mikałaja II11

«Kab nie razmova pra hrošy za kanapaj, ja b jaho nie paznała». Źniavolenaja raskazała pra sustreču ź Cichanoŭskim u turemnym ciahniku9

Siońnia znoŭ pierakryjuć vulicy Minska z-za repietycyj paradu3

Byŭ pad narkotykami, akazaŭ supraciŭ. Pamiežniki raskazali pra hołaha mužčynu na miažy pad Brestam6

«Hatova była pačynać navat z adnym vučniem». Biełarusy ŭ Hruzii stvarajuć biełaruskamoŭnuju škołu17

Bialackaha ŭ Horackaj kałonii viarnuli z PKT u atrad i pazbavili pieradačaŭ2

Jak dapamahatary zarablajuć na polskich vizach z novaj sełfi-vieryfikacyjaj2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kaho z palitviaźniaŭ mohuć vypuścić paśla anonsu Łukašenki?3

Kaho z palitviaźniaŭ mohuć vypuścić paśla anonsu Łukašenki?

Hałoŭnaje
Usie naviny →