Nievierahodnaje miesca, dzie žyvuć ludzi: bałoty Sud u Sudanie
Afrykanski kantynient dobra viadomy svaim zasušlivym klimatam i vializnymi pustkami, što mocna ŭskładniajuć umovy žyćcia ŭ jaho krainach. A kali kazać pra Sudan, to heta praktyčna biaźmiežnaja pustynnaja terytoryja, na jakoj amal niemahčyma vieści jakuju-kolviek haspadarku. Ale čałaviek — istota asablivaja, i hałoŭnym jaje adroźnieńniem źjaŭlajecca ŭmieńnie prystasavacca da lubych, navat samych składanych umovaŭ pražyvańnia. Heta nahladna demanstrujuć karennyja žychary Sudana, jakija asvoili nieprachodnyja bałoty Sud, što raskinuŭsia ŭ dalinie Biełaha Niła.
Vielizarnaja terytoryja bałot zajmaje ad 30000 kvadratnych kiłamietraŭ u zvyčajny čas da 130 000 kvadratnych kiłamietraŭ u siezon daždžoŭ. U hety pieryjad raka padtaplaje tutejšyja łuhi, raźlivajučysia nieźličonymi płyniami, kanałami i bałotcami, jakija pastajanna mianiajuć svajo raźmiaščeńnie. Z-za hetaha tut praktyčna niemahčyma ni prajechać na aŭtamabili, ni prapłyści pa vadzie, tym bolš što bujnaja raślinnaść zaśmiečvaje prachody i nie daje mahčymaści prajści jakomu-niebudź transpartu.
Adnak, vybirajučy pamiž suchoj pustyniaj i vielizarnaj bałocistaj terytoryjaj, sudancy addali pieravahu apošniaj, i na heta jość važkija pryčyny. Sprava ŭ tym, što ŭ hetaj pastajanna zatoplenaj miascovaści prymudrajucca kamfortna suisnavać roznyja vidy fłory i faŭny, a hleba tut vielmi ŭradlivaja. Hetyja faktary dazvalajuć miascovamu nasielnictvu paśpiachova zajmacca ziemlarobstvam i raźviadzieńniem žyvioły, što ŭ značnaj miery pieravažvaje žudasnyja ŭmovy žyćcia.
Ciažkadastupnaść tutejšych terytoryj zdaŭna ŭskładniała darohu padarožnikam i daśledčuju pracu navukoŭcam, tamu hetaja miascovaść da hetaha času mała vyvučana. Dakładna viadoma tolki toje, što hety rehijon — samaje vialikaje bałota ŭ śviecie.
Niahledziačy na ciažkija ŭmovy, ułady Sudana rabili sprobu vyrašeńnia transpartnaj prablemy bałot Sud — u siamidziasiatych hadach minułaha stahodździa tut płanavali pabudavać kanał Jonglei, jaki pavinien byŭ spraścić šlach sudoŭ pa Biełym Nile. Adnak pry hetym praduhledžvałasia vysušyć bałoty, što vielmi niehatyŭna adbiłasia b na tutejšym naturalnym mikraklimacie. U lubym vypadku, sproba była niaŭdałaj — paśla prakładzienych 240 km kanała prajekt spyniŭ svajo isnavańnie ŭ suviazi z hramadzianskaj vajnoj u krainie, i siońnia bałoty Sud zastajucca ŭ svaim raniejšym vyhladzie.
-
U siecivie źjaviłasia videa z aŭtobusam MAZ, padłoha ŭ jakim varušycca, niby dyvan-samalot
-
«Abo toŭstyja pisali, abo ź dziećmi». Fanat Łukašenki Žan Sodziel nie zmoh znajści žonku i aburajecca, što «dziaŭčaty pajšli nie tyja»
-
Kryścinie Arbakajcie zabaranili ŭjezd u Łatviju praz pahrozu nacyjanalnaj biaśpiecy
Kamientary