Usiaho patrochu33

Nievierahodnaje miesca, dzie žyvuć ludzi: bałoty Sud u Sudanie

Afrykanski kantynient dobra viadomy svaim zasušlivym klimatam i vializnymi pustkami, što mocna ŭskładniajuć umovy žyćcia ŭ jaho krainach. A kali kazać pra Sudan, to heta praktyčna biaźmiežnaja pustynnaja terytoryja, na jakoj amal niemahčyma vieści jakuju-kolviek haspadarku. Ale čałaviek — istota asablivaja, i hałoŭnym jaje adroźnieńniem źjaŭlajecca ŭmieńnie prystasavacca da lubych, navat samych składanych umovaŭ pražyvańnia. Heta nahladna demanstrujuć karennyja žychary Sudana, jakija asvoili nieprachodnyja bałoty Sud, što raskinuŭsia ŭ dalinie Biełaha Niła.

Vielizarnaja terytoryja bałot zajmaje ad 30000 kvadratnych kiłamietraŭ u zvyčajny čas da 130 000 kvadratnych kiłamietraŭ u siezon daždžoŭ. U hety pieryjad raka padtaplaje tutejšyja łuhi, raźlivajučysia nieźličonymi płyniami, kanałami i bałotcami, jakija pastajanna mianiajuć svajo raźmiaščeńnie. Z-za hetaha tut praktyčna niemahčyma ni prajechać na aŭtamabili, ni prapłyści pa vadzie, tym bolš što bujnaja raślinnaść zaśmiečvaje prachody i nie daje mahčymaści prajści jakomu-niebudź transpartu.

Adnak, vybirajučy pamiž suchoj pustyniaj i vielizarnaj bałocistaj terytoryjaj, sudancy addali pieravahu apošniaj, i na heta jość važkija pryčyny. Sprava ŭ tym, što ŭ hetaj pastajanna zatoplenaj miascovaści prymudrajucca kamfortna suisnavać roznyja vidy fłory i faŭny, a hleba tut vielmi ŭradlivaja. Hetyja faktary dazvalajuć miascovamu nasielnictvu paśpiachova zajmacca ziemlarobstvam i raźviadzieńniem žyvioły, što ŭ značnaj miery pieravažvaje žudasnyja ŭmovy žyćcia.

Ciažkadastupnaść tutejšych terytoryj zdaŭna ŭskładniała darohu padarožnikam i daśledčuju pracu navukoŭcam, tamu hetaja miascovaść da hetaha času mała vyvučana. Dakładna viadoma tolki toje, što hety rehijon — samaje vialikaje bałota ŭ śviecie.

Niahledziačy na ciažkija ŭmovy, ułady Sudana rabili sprobu vyrašeńnia transpartnaj prablemy bałot Sud — u siamidziasiatych hadach minułaha stahodździa tut płanavali pabudavać kanał Jonglei, jaki pavinien byŭ spraścić šlach sudoŭ pa Biełym Nile. Adnak pry hetym praduhledžvałasia vysušyć bałoty, što vielmi niehatyŭna adbiłasia b na tutejšym naturalnym mikraklimacie. U lubym vypadku, sproba była niaŭdałaj — paśla prakładzienych 240 km kanała prajekt spyniŭ svajo isnavańnie ŭ suviazi z hramadzianskaj vajnoj u krainie, i siońnia bałoty Sud zastajucca ŭ svaim raniejšym vyhladzie.

Kamientary3

Ciapier čytajuć

Ejsmanty na «Majbachu», Baskaŭ na «Bentli». Chakiejny siezon u Minsku zakryli z šykam-blaskam9

Ejsmanty na «Majbachu», Baskaŭ na «Bentli». Chakiejny siezon u Minsku zakryli z šykam-blaskam

Usie naviny →
Usie naviny

Naładčyka stankoŭ z «Pielenha» asudzili i abvieścili «terarystam». Letaś na pradpryjemstvie była abłava siłavikoŭ1

Mientusava raskazała, što adčuvała paśla taho, jak jaje fejkavyja zdymki zahruzili na pornasajt26

Rasija zhodnaja abmiarkoŭvać pytańnie pieradačy ZŠA kantrolu nad Zaparožskaj AES3

Cichanoŭskaj daviarajuć 83%, Łatušku — 65%, Paźniaku — 13%, Kraŭcovu i Jahoravu — pa 4%80

U Minsku pradajuć niestandartnuju 3-uzroŭnievuju kvateru. Cana moža pryjemna ździvić2

Ksiandza z Šumilina Andžeja Juchnieviča asudzili na 13 hadoŭ źniavoleńnia5

Vyjšaŭ na svabodu palitviazień Andrej Asmałoŭski

Trenier žanočaj zbornaj Biełarusi pa handbole: U mianie ŭ kožnaj kamandzie byli leśbijanki. Zamiłoŭvajuć sproby heta rehulavać10

Stała viadoma, pra što mahli razmaŭlać Zialenski i Tramp padčas sustrečy ŭ Vatykanie3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ejsmanty na «Majbachu», Baskaŭ na «Bentli». Chakiejny siezon u Minsku zakryli z šykam-blaskam9

Ejsmanty na «Majbachu», Baskaŭ na «Bentli». Chakiejny siezon u Minsku zakryli z šykam-blaskam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić