Bieły dom zaklikaŭ Rasiju dakładniej nakiroŭvać avijaŭdary na zajaŭlenuju cel u Siryi — «Isłamskaja dziaržava» — i paviedamiŭ, što pieramovy pamiž vajennymi dźviuch krain tyčylisia ŭ pieršuju čarhu biaśpieki amierykanskich lotčykaŭ.

U čaćvier adbyłasia hadzinnaja videakanfierencyja pamiž Pientahonam i ministerstvam abarony ŭ Maskvie, paviedamiŭ pres-sakratar amierykanskaha prezidenta Džoš Ernest.
Ernest vykazaŭ zaniepakojenaść paviedamleńniami pra toje, što rasijskija samaloty nanosiać udary pa rajonach, u jakich nie było viadoma ab kolki-niebudź značnaj prysutnaści bajevikoŭ ID, zatoje dziejničajuć uzbrojenyja praciŭniki prezidenta Siryi Bašara Asada, jakija padtrymlivajucca Zachadam.
Rasijskija aficyjnyja asoby ŭ čaćvier admaŭlali, što ad dziejańniaŭ rasijskaj avijacyi ŭ Siryi hinuć mirnyja žychary. Jany taksama nastojvajuć, što ŭsie źbityja celi majuć dačynieńnie da ID.
«Daviaraj, ale praviaraj»
«Viadzieńnie nievybiralnych bajavych dziejańniaŭ suprać siryjskaj apazicyi niebiaśpiečna dla Rasii», — zajaviŭ Ernest.
«Heta moža tolki padoŭžyć mižabščynny kanflikt unutry Siryi, a to i zrabić hety kanflikt biaskoncym, a taksama niasie ŭ sabie ryzyku ŭciahvańnia ŭ hety kanflikt samoj Rasii», — dadaŭ jon.
Pieramovy pa arhanizacyi ŭzajemadziejańnia rasijskich i amierykanskich vajennych ŭ čaćvier praciakali ŭ pryjaznaj i prafiesijnaj abstanoŭcy, paviedamiŭ ahienctvu Frans pres pres-sakratar Pientahona Piter Kuk.
Pavodle jaho słoŭ, tam abmiarkoŭvalisia takija pytańni, jak častoty, na jakich piłoty mohuć pieradać sihnał biedstva, i mova znosin pamiž lotčykami.
«My kryštalova jasna dali zrazumieć, što jak minimum pryjarytetam pavinna być biaśpieka dziejańniaŭ našych lotnych ekipažaŭ», - padkreśliŭ Kuk.
Hienierał-lejtenant Robiert Ota, namieśnik načalnika hałoŭnaha štaba VPS ZŠA pa raźviedcy i nazirańni, skazaŭ, što na jaho dumku, pieramovy pamiž vajennymi naŭrad ci pojduć dalej pytańniaŭ paźbiahańnia sutyknieńniaŭ u niebie nad Siryjaj.
«U mianie nizki ŭzrovień davieru da ruskich, — cytuje hienierała Asašyejted pres. - Daviaraj, ale praviaraj. Tamu lohka abmieńvacca faktyčnymi dadzienymi ab tym, chto dzie pracuje. Ale ja nie baču pierśpiektyvy takich uzajemaadnosin, kab ja moh dzialicca ź imi raźvieddadzienymi».
Kamientary