Va Ukrainie raspačynaje pracu biełaruskamoŭnaja prahrama na FM-chvali.
Pradukavać i tranślavać biełaruskija pieradačy źbirajecca čarnihaŭskaja teleradyjokampanija Svoboda.fm. Heta sapraŭdy padzieja histaryčnych maštabaŭ: za ŭsio historyju ŭkrainskaj infarmacyjnaj prastory biełaruskaje słova ŭ im nikoli nie hučała sistemna.
Na jakuju metavuju aŭdytoryju raźličanaja biełaruskaja prahrama va ŭkrainskim efiry? Čamu radyjo maje być mienavita biełaruskamoŭnym? Čamu va ŭkrainskim hramadstvie tak bahata biazhłuzdych prydumak pra žyćcio ŭ Biełarusi, a ŭ Biełarusi — fantastyčnych mifaŭ pra stan rečaŭ va Ukrainie?
Pra heta i pra šmat što inšaje Radyjo Racyja pahutaryła z Aleham Hałavacienkam, šef-redaktaram teleradyjokampanii Svoboda.fm.
Aleh Hałavacienka: My z zadavalnieńniem budziem rabić takuju prahramu, bo naša meta — razburyć tyja mify, jakija stvarylisia ŭ hałovach ukraincaŭ pra Biełaruś i ŭ hałovach biełarusaŭ pra Ukrainu. Ale ž my zmušanyja dziejničać u svojeasablivym farmacie «dobraachvotnaha infarmacyjnaha bataljonu», jaki amal ničoha nie maje ahulnaha ź infarmacyjnaj palitykaj dziaržavy.
RR: A ci budzie dziaržava vam niejak dapamahać?
Aleh Hałavacienka: Pa-pieršaje, nam treba, kab nam prosta nichto nie zaminaŭ rabić našaj pracy. Pa-druhoje, adzinaje, čym moža dziaržava dapamahčy — dać niejkija častotnyja resursy padobnym radyjostancyjam. Bo ŭkrainskich radyjostancyj maje być nie adna i nie dźvie, a ź dziasiatak. Prynamsi, za apošnija try hady. I hetaje pytańnie na dziaržaŭnym uzroŭni dahetul nie vyrašanaje.
RR: I jak vy bačycie biełaruski kantent i biełaruskija prahramy dla biełarusaŭ u Čarnihavie? Jakaja metavaja aŭdytoryja?
Aleh Hałavacienka: Pa-pieršaje, heta tyja etničnyja biełarusy, jakija žyvuć u Čarnihavie, a taksama na poŭnačy vobłaści — u Repkinskim, naprykład, rajonie. Biełaruskaja mova dla Čarnihaŭščyny daloka nie čužaja, a absalutna zrazumiełaja. Što tyčycca infarmacyjnaj napoŭnienaści. Heta najpierš — aśviatleńnie tych aśpiektaŭ sučasnaha ŭkrainskaha žyćcia, pra jakoje biełarusam raspaviadajuć rasiejskija telekanały, jakija nachabna brešuć. A taksama tyja momanty, pra jakija maŭčać ukrainskija miedyjnyja resursy, ale jakija vartyja aśviatleńnia ŭ efiry i vartyja taho, kab być prysutnymi ŭ ramkach infarmacyjnaha abmienu. Biełarusy, jakija pryjazdžajuć z Homiela na čarnihaŭskija rynki, napeŭna chočuć aryjentavacca nie tolki ŭ palityčnych temach, ale i ŭ ekanamičnych. I im treba takuju infarmacyju nadavać. Rynki, hurtavyja bazy, košty, i ŭsio, što ich moža zacikavić šopinh-turystaŭ.
RR: Pryhadajem, jak dva hady tamu čarnihaŭski rynak praktyčna ihnaravaŭsia biełarusami, jakija tradycyjna jeździli ŭ siudy pa zakupy. Na internet-forumach i ŭ sacyjalnych sietkach padavalisia strašnyja rečy: «Čarnihaŭ zachapili fašysty», jakija nibyta adbirajuć u biełarusaŭ mašyny «na karyść Majdana», źbivajuć biełarusaŭ za toje, što jany nie vałodajuć ukrainskaj movaj, i navat adrazajuć hałovy tym, chto nie moža ad pačatku i da kanca śpieć «Ŝie nie vmierła Ukrajina». Tahačasnaja pieramiena nastrojaŭ u biełarusaŭ źviazanaja tolki z maskoŭskim aśviatleńniem padziejaŭ va Ukrainie, ci jašče ź niečym inšym?
Aleh Hałavacienka: Jość viadomaja prykazka: «Śviatoje miesca pustym nie byvaje». I taja infarmacyjnaja «čornaja dzirka», jakaja isnuje, zabivajecca kramloŭskaj manoju. Viadoma ž, kali ŭ Čarnihaŭ pryjedzie biełarus z hieorhijeŭskaj stužkaj na mašynie, to ludzi na heta buduć reahavać vielmi niervova. Bo pad takoj stužkaj zabivajuć našych lepšych ludziej na Uschodzie krainy. Zabivajuć maskoŭskija akupanty, jakija pryjšli na našu ziamlu ŭ toj čas, kali ich nichto nie prasiŭ heta rabić. A kali ŭ Čarnihavie na simvoliku akupantaŭ naležnym čynam adreahujuć, heta imhnienna padchopiać maskoŭskija miedyjnyja resursy, jakija z muchi razdźmuvajuć słana. Heta im vyhodna, heta elemient ich prapahandy. U tym ža Homieli zaŭsiody maje być niejkaja infarmacyja pra toj ža Čarnihaŭ pra toje, što tut adbyvajecca nasamreč. I najpierš — dla tych ludziej, jakija stała hladziać tyja maskoŭskija televizijnyja kanały.
RR: Davajcie vierniemsia ŭsio ž da biełaruskaj prahramy na ŭkrainskim radyjo. Jakaja budzie mova biełaruskich prahram?
Aleh Hałavacienka: Biezumoŭna, biełaruskaja. Jana nam daloka nie čužaja! Heta budzie biełaruskamoŭnaja prahrama pra Čarnihaŭ. I pra historyju našaha sumiežža, bo tym ža hamalčanam hetaja tema, napeŭna, taksama cikavaja. Užo nie kažu pra toje, što i hamialčanie pavinny viedać svaju rodnuju movu… Siabroŭskija kantakty miž čarnihaŭcami i hamialčanami, biźniesovyja kantakty… dyj jakija zaŭhodna. Tut nie pavinna być nijakich barjeraŭ, u tym liku i infarmacyjnych. Biełarusaŭ u Čarnihavie zaŭsiody rady bačyć!
RR: Za apošnija hady Ukraina asacyjujecca ŭ śviadomaści tych ža biełarusaŭ vyklučna z dvuma słovami «vajna» i «karupcyja». Jak by vy chacieli źmianić imidž Ukrainy ŭ vačach tych ža biełarusaŭ, ź jakimi słovami jana pavinna asacyjavacca ŭ Biełarusi?
Aleh Hałavacienka: Biezumoŭna, chočacca, kab Ukraina asacyjavałasia z kudy bolš pazityŭnymi źjavami. Što da karupcyi — na vialiki žal, tut situacyju my źmienim nie tak chutka, jak chočacca. Va Ukrainie jość abjektyŭnaja žurnalistyka, a heta nie kanał prapahandy, i tamu my zmušanyja pra sučasny stan rečaŭ, u tym liku i pra karupcyju, sumlenna raspaviadać.
Miarkujecca, što pieršyja biełaruskija radyjoprahramy va ŭkrainskim teleefiry možna budzie pačuć užo sa śniežnia.
Kamientary