Hramadstva5353

Aleh Trusaŭ: U majoj knizie niama cytat, jakija začytvali na rasijskim TB

Staršynia Tavarystva biełaruskaj movy Aleh Trusaŭ prakamientavaŭ pieradaču «Čas pakaža» na rasijskim Pieršym kanale. U prahramie aktyŭna cytavałasia i abmiarkoŭvałasia kniha «Historyja siaredniaviečnaj Jeŭropy V—ChV st.» Aleha Trusava. «Ale my sapraŭdnyja ruskija, a nie tyja, što źjavilisia ŭ 1497 hodzie. Jany — tatary», — začytvali ŭ efiry «vytrymki» z knihi.

«Samaje śmiešnaje, što tych cytat u knizie niama, — śmiajecca Aleh Trusaŭ. — Jany sieli ŭ halošu pa poŭnaj. Heta jak savieckaja prapahanda, jakaja nie čytała, ale asudžaje. Hetak i jany nie čytali maju knihu.

Dadzienaja cytata — heta humar z adnaho z maich intervju. Niekali Łukašenka skazaŭ, što my «ruskija sa znakam jakaści», jon časta intuityŭna, nie viedajučy, navat kaža pravilnyja rečy, tamu ja raźviŭ hetuju cytatu, pažartavaŭ. Chaj jany znojduć, dzie ja pišu takoje ŭ knizie?»

Aleh Trusaŭ kaža, što rasijskija televizijniki abryvali jahony telefon, zvanili razoŭ dziesiać. «Prapanoŭvali apłacić samalot, hatel. Ja rastłumačyŭ, što zaniaty, mahu pryjechać u kancy śniežnia, a jašče lepš u pačatku studzienia. Nie, my vas zapłanavali na ciapier. Jak heta zapłanavali? Kažu, davajcie ŭ Minsku zapišam, ci pa skajpie. Nie, ni ŭ jakuju».

Pa słovach spadara Trusava, u efir taksama klikali inšych viadomych historykaŭ i nie tolki — Valancina Hołubieva, Anatola Tarasa, Uładzimira Kołasa, Siarhieja Chareŭskaha, adnak usie jany adkazali admovaj.

Kniha «Historyja siaredniaviečnaj Jeŭropy V—ChV st.» vyjšła nakładam 300 asobnikaŭ. Na siońniašni dzień jana razyšłasia całkam. «Da kanca hoda płanujem pieravydać jašče 100—150 asobnikaŭ, a paśla vykładziem padručnik u adkryty dostup u internet», — kaža historyk.

Spadar Trusaŭ taksama pastajanny ŭdzielnik padobnych šou na biełaruskich telekanałach, my paprasili jaho paraŭnać ubačanaje. «Na hetym fonie Hihin prosta śviaty čałaviek, jon nikoli nie skatvajecca da abrazaŭ, bojek. A jašče Hihin naprykancy daje 30 siekund kožnamu, jakija nikoli pryncypova nie abrazaje. Dyj Hihin — heta ž naš čałaviek, vučań Valancina Hołubieva. Jon vydatna viedaje biełaruskuju historyju, a toje, što maje inšyja pohlady, dyk heta i jość demakratyja».

«U Rasii ciapier kryzis žanru. Im patrebnaja maleńkaja pieramožnaja vajna, — praciahvaje Trusaŭ. — Tamu jany i źviartajuć uvahu, to na Biełaruś, to na Prybałtyku. Łukašenka — małajčyna. Jon pakazaŭ, što samastojny palityk, a nie maryjanietka, nie vasał. U Rasii ŭsie dumali, što ŭ Biełarusi budzie baza vajskovaja, a Łukašenka znajšoŭ mužnaść admović. Toje samaje było i z pryznańniem Kryma, Asiecii i Abchazii».

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Kamientary53

Ciapier čytajuć

Stała viadoma, kolki ŭ 2024-m zarabili na pieraprodažy BiełAZaŭ u Rasiju kampanii, źviazanyja z synami Łukašenki4

Stała viadoma, kolki ŭ 2024-m zarabili na pieraprodažy BiełAZaŭ u Rasiju kampanii, źviazanyja z synami Łukašenki

Usie naviny →
Usie naviny

Skazaŭ «dziakuj» čatu džypici — i kampanija ŭlataje na dziasiatki miljonaŭ dalaraŭ12

Chto budzie nastupnym Papam? Voś chto moža źmianić Franciška11

Papa Francišak: łacinaamierykaniec, jaki mianiaŭ kaścioł​

U Minsku adkryŭsia japonski sad FOTY2

Zorka filma «Źmiarkańnia» ažaniłasia z žančynaj11

Kitaj pieraściaroh krainy ad handlovych pahadnieńniaŭ z ZŠA, jakija mohuć naškodzić Piekinu1

Cichanoŭskaja vykazała spačuvańni z pryčyny śmierci Papy Franciška1

Pamior Papa Francišak14

«Ciapier ja bačyŭ usio». Na Homielščynie jeździŭ aŭtamabil sa zvanami. U hledačoŭ uźnikła pytańnie da DAI7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Stała viadoma, kolki ŭ 2024-m zarabili na pieraprodažy BiełAZaŭ u Rasiju kampanii, źviazanyja z synami Łukašenki4

Stała viadoma, kolki ŭ 2024-m zarabili na pieraprodažy BiełAZaŭ u Rasiju kampanii, źviazanyja z synami Łukašenki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić