Hramadstva1818

Vasil Jakavienka pra abvinavačvańni va ŭsłaŭleńni fašyzmu ad Čarhinca: «Heta nachabnaja chłuśnia, łuchta, paklop!»

Staršynia Sajuzu piśmieńnikaŭ Biełarusi Mikałaj Čarhiniec nazvaŭ siabraŭ Sajuzu biełaruskich piśmieńnikaŭ Uładzimiera Arłova i Vasila Jakavienku «chłopčykami ad piara» i zajaviŭ, što «jany adkryta ŭsłaŭlajuć fašyzm i patrabujuć nazvać u Miensku vulicu imiem Vilhielma Kube». Vasil Jakavienka nazvaŭ zajavy staršyni praŭładnaha SPB «chłuśnioj, łuchtoj, paklopam» i źbirajecca padać na Čarhinca ŭ sud.

11 lipienia na presavaj kanferencyi staršynia Sajuzu piśmieńnikaŭ Biełarusi Mikałaj Čarhiniec skazaŭ, što SPB kožny hod rekamenduje Ministerstvu adukacyi śpis knih dla vyvučeńnia ŭ škołach.

Spadar Čarhiniec pryvioŭ u prykład svaju knihu «Syny». «Tam pra 18-hadovych pacanoŭ, jakija vajujuć na froncie. Chiba heta nie pavinna być cikava staršakurśnikam, kab jany dumali, razvažali?» — skazaŭ Čarhiniec.

Sa słoŭ Čarhinca stała viadoma, što sajuz, na čale jakoha jon staić, nie ŭchvalaje niekatorych biełaruskich piśmieńnikaŭ i ich tvory.

«My suprać tvoraŭ taho ž Uładzimiera Arłova i taho ž Vasila Jakavienki, — skazaŭ jon. — Jany adkryta ŭsłaŭlajuć fašyzm i patrabujuć nazvać u Miensku vulicu imiem Vilhielma Kube, haŭlajtera Biełarusi ŭ hady nacysckaj akupacyi», — cytuje Čarhinca BiełaPAN.

Pavodle Čarhinca, hetyja «chłopčyki ad piara» patrabujuć zrabić heta ŭ Biełarusi, dzie zahinuŭ kožny treci hramadzianin.

«Hetyja piśmieńniki sprabujuć viarnuć časy fašyzmu ŭ Biełarusi. My, viadoma, suprać takich knih», — skazaŭ kiraŭnik SPB.

Piśmieńnik Vasil Jakavienka adreahavaŭ na zajavy Mikałaja Čarhinca takim čynam:

«Heta paklop. Nielha vytłumačyć, jakim čynam takaja łuchta Čarhincu pryjšła ŭ hałavu, što ja patrabavaŭ imiem Kube nazvać vulicu. Mnie ŭ strašnym śnie takoha nikoli nie prychodziła! Dyj naahuł, ja nikoli nia čuŭ, kab chto-niebudź inšy takoje prapanoŭvaŭ. Heta nachabnaja chłuśnia, łuchta, paklop!

Ja naahuł nidzie i nikoli nie prasłaŭlaŭ fašyzm. Inšaja sprava, što vobrazy, charaktary Kube dy inšych prachodziać u maim tvory «Pakutny viek». Ale ž jany nijakim čynam nie idealizujucca.

Čarhinca biantežyć, mabyć, toje, što Kube pryznavaŭ biełarusaŭ adnym z najcikaviejšych narodaŭ, narodam, jaki zasłuhoŭvaje pavahi, i jon admysłova vyvučaŭ historyju biełarusaŭ i viedaŭ jaje ci nia lepš, čym toj samy Čarhiniec.

Jon lapnuŭ jazykom biespadstaŭna, za takoje surjoznaje abvinavačańnie treba ŭ sud padavać — za adkrytuju, publičnuju źniavahu».

Kamentar piśmieńnika i historyka Ŭładzimiera Arłova Svabodzie atrymać pakul nie ŭdałosia.

Kamientary18

«Hałoŭnaje — heta vopyt!» Łukašenka nazvaŭ, kaho bačyć nastupnym prezidentam14

«Hałoŭnaje — heta vopyt!» Łukašenka nazvaŭ, kaho bačyć nastupnym prezidentam

Usie naviny →
Usie naviny

Što prapanavać Łukašenku za palitviaźniaŭ? Sprečka Stryžaka z Chomič27

Śviatłana Cichanoŭskaja sustrełasia z Sorasam-małodšym15

Staŭ viadomy pieršy vypadak hibieli na vajnie žančyny, jakaja zaklučyła kantrakt ź Minabarony RF u kałonii3

U troch rajonach Minska źnikła vada2

U Rasii chočuć admianić reabilitacyju značnaj kolkaści achviar savieckich represij. Pakinuć tolki apalityčnych i «dobranamieranych»9

Ministr infarmacyi Markaŭ znajšoŭ miedyjatara dla dyjałohu pamiž dziaržavaj i apazicyjanierami20

ZŠA pieradajuć Kijevu płaniornyja bomby JSOW — ale jany takoj małoj dalokaści, što mała što źmieniać4

«Skazała im «Žyvie Biełaruś!» Jak delehacyi Cichanoŭskaj i aficyjnaha Minska pierasieklisia na Hienasamblei AAN u Ńju-Jorku16

Pryvatnyja miedcentry šukajuć varyjanty abyści kantrol cen Minzdaroŭja, kab nie zhubić instahramnych daktaroŭ16

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Hałoŭnaje — heta vopyt!» Łukašenka nazvaŭ, kaho bačyć nastupnym prezidentam14

«Hałoŭnaje — heta vopyt!» Łukašenka nazvaŭ, kaho bačyć nastupnym prezidentam

Hałoŭnaje
Usie naviny →