Mierkavańni6060

Źmicier Hałko: Ja vystupaŭ za ŭvachodžańnie Biełarusi ŭ skład Rasii, a paśla…

Žurnalist Źmicier Hałko raspavioŭ u fejsbuku asabistuju historyju «rastańnia z Rasijaj».

Kali b ja ŭdzielničaŭ u fłešmobie «10 faktaŭ pra mianie, 2 ź jakich niapraŭda», tam byŭ by taki punkt: vystupaŭ za ŭvachodžańnie Biełarusi ŭ skład Rasii.

Dla tych, chto paznaŭ mianie pa fejsbuku na praciahu niekalkich apošnich hadoŭ, jon pavinien zdacca aburalnaj chłuśnioj. Choć heta čystaja praŭda.

Zbolšaha heta było epatažam. Zbolšaha — prystupam słabaści i adčaju: raz užo nacyjanalnaje vyzvaleńnie nikomu nie treba, lepš užo tak, kab bolš nie mučycca. Było ŭ hetym i niepryniaćcie nacyjanalizmu naohuł jak ideałohii. I ŭ pryvatnaści staŭleńnie da biełaruskaha nacyjanalizmu jak «prymityŭnaha», panyłaha i biezdapamožnaha, jak mnie tady zdavałasia.

Ale była ŭ hetym i zusim ščyraja rusafilija. Mnie vieryłasia ŭ «suśvietnuju spahadlivaść» ruskaj kultury, u toje, što «ŭsie krainy śvietu miažujuć adna z adnoj, a Rasija miažuje z boham». Mroiŭsia tam niebyvały razmach dumki i mary, jakoha bolš nidzie niama. Nu i ŭsiakaje takoje. Sam ja sabie taksama zdavaŭsia ruskim pa psichatypie.

Cikava, što rusafilijaj mianie nakryła paśla doŭhaha pieryjadu prychilnaści nacyjanalizmu. U tym liku ź siabroŭstvam u partyi BNF. Paśla sprobaŭ havaryć, pisać, čytać i dumać tolki pa-biełarusku i ab Biełarusi.

Dva miesiacy tamu Victor Tregubov paprasiŭ svaich čytačoŭ raskazać pra ich asabisty dośvied rastańnia z Rasijaj. Uspomnić, kali jany ŭśviadomili, što Rasija — kraina inšaj, čužoj (mahčyma, niepryjemnaj) im kultury? Adnym słovam, kali ich «pieršy raz zvanitavała na biarozku». Z hetaha pytańnia i adkazaŭ na jaho naradziłasia cikavaje daśledavańnie.

Pik asabistych historyj rastańnia z Rasijaj prychodzicca, viadoma, na pieryjad Jeŭramajdanu / anieksii Kryma / uvarvańnia na Danbas.

Sa mnoj heta adbyłosia raniej. Jašče za miesiac da pačatku Jeŭramajdanu ja nie chacieŭ havaryć z ruskimi na ruskaj na paromie Stakholm — Talin, z-za čaho jany sprabavali vykinuć mianie za bort. Dla hetaha treba było prajści davoli doŭhi šlach.

Ułasna, kab zachvareć na rusafiliju, a potym ad jaje pazbavicca, mnie daviałosia praciahły čas pažyć u Rasii.

1) Spačatku pryjšło adčuvańnie, što Rasija ŭ mianie «ŭ hałavie nie źmiaščajecca» — ja nie mahu atajasamić siabie z hetymi vielizarnymi prastorami, nasielenymi roznymi narodami;

2) Potym mianie dastała sientymientalnaje, saładzieńkaje i pabłažlivaje staŭleńnie da biełarusaŭ. Tak dapiakło, što ja pierastaŭ nazyvacca pry sustrečach biełarusam;

3) Złavała abažańnie Łukašenki. U asablivaści toje, što nikoha nie cikaviła, jak ja sam da jaho staŭlusia. Tolki na Kaŭkazie ja z hetym nie sutyknuŭsia. Potym mianie niejak pryjemna ŭraziła supraćlehłaja maniera šviedaŭ spačatku pytać, što ty sam dumaješ pa tym ci inšym pytańni, pierš čym davać svaju acenku;

4) Uraziła žorstkaść. Ad babki, jakaja padyšła da mianie na vulicy i prasiła zabić svaju susiedku za peŭnuju sumu, da rabotnikaŭ «chutkaj», jakija mianie šantažavali zajavaj u milicyju, kali ja budu nastojvać, kab jany zabrali pamirajučaha bamža pa maim vykliku. Nie kažučy ŭžo pra šmatlikija źbićci mihrantaŭ — kali, naprykład, natoŭp bonaŭ bieh pa elektryčcy i prosta rezaŭ nažami ŭsich «niaruskich». Zrazumieła, što žorstkaść jość nie ŭ adnoj Rasii, ale ŭ takoj kolkaści ja ź joj da hetaha nie sutykaŭsia. Žorstkaściu navat prosta ŭ vobrazie dumak, u vykazvańniach;

5) Šakavała reakcyja na zabojstva Palitkoŭskaj — visklivaja radaść ad taho, što «hrymnuli voraha naroda». Kali ja dziažuryŭ noč u jaje padjeździe, dzie jašče zastavałasia łužyna jaje kryvi, kab nie źniščyli impravizavany memaryjał, tudy pryjechaŭ adzin lezhin z bukietam. My stajali, razmaŭlali, i ja ŭ jaho spytaŭ: słuchaj, a heta nie dziŭna, što na ŭsiu 150-miljonnuju krainu znajšłosia tolki dvoje nas, kab być tut, biełarus i lezhin?

6) Masavaja paharda da inšych narodaŭ;

7) Luboŭ da bizuna i bota.

Usio heta ŭ vyniku vycisnuła ź mianie rusafiliju pa kropli. A jakoj była vaša asabistaja historyja rastańnia z Rasijaj?

Kamientary60

Ciapier čytajuć

«Ja prosta prašu kavałak lodu». Tramp skazaŭ, što nie budzie zachoplivać Hrenłandyju siłaj32

«Ja prosta prašu kavałak lodu». Tramp skazaŭ, što nie budzie zachoplivać Hrenłandyju siłaj

Usie naviny →
Usie naviny

Rahačoŭskaja ci hłybockaja, kałduny ci draniki, Hrodna ci Brest? Aryna Sabalenka adkazała na pryncypovyja dla biełarusa pytańni15

Udava ź Indyi kaža, što trapiła ŭ biadu ŭ Biełarusi i jaje trymajuć u niejkim karoŭniku12

U parku žyvioł la Baranavičaŭ možna paabdymacca z kapibaraj za 100 rubloŭ3

«Boh vielmi hanarycca pracaj, jakuju ja zrabiŭ». Tramp vylecieŭ na Suśvietny ekanamičny forum u Davosie10

Śviatłana Cichanoŭskaja zaviała treds. Što joj pišuć biełarusy?15

Rasijskaja rakieta SPA trapiła ŭ žyły dom u Adyhiei10

Premjer Kanady: Stary suśvietny paradak nie vierniecca, siarednim dziaržavam treba trymacca razam4

Pad Barsiełonaj syšoŭ z rejek ciahnik, zahinuŭ mašynist, dziasiatki ludziej paranieny2

Prahnoz nadvorja ad Hidramietcentra Rasii samy niajakasny siarod kankurentaŭ. A jakija madeli pradkazvajuć nadvorje najlepš?1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ja prosta prašu kavałak lodu». Tramp skazaŭ, što nie budzie zachoplivać Hrenłandyju siłaj32

«Ja prosta prašu kavałak lodu». Tramp skazaŭ, što nie budzie zachoplivać Hrenłandyju siłaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić