Kultura

Nation, Memory and Cosmopolitanism. Vyjšła jašče adna kniha pra Biełaruś pa-anhlijsku

Brytaniec Sajman Ljuis, navukovy supracoŭnik Centra słavianskich daśledavańniaŭ Patsdamskaha ŭniviersiteta (Niamieččyna) pry kancy 2018 hoda vydaŭ knihu «Belarus — Alternative Visions. Nation, Memory and Cosmopolitanism».

Jon analizuje historyju i litaraturu, daśleduje ŭ tym liku pošuki biełaruskaj nacyjanalnaj idei ŭ lusterku litaratury.

Janka Kupała, Vasil Bykaŭ, Uładzimir Karatkievič — u minułyja časy. Z sučasnych aŭtaraŭ Ljuis padrabiazna spyniajecca na troch vielmi roznych. Heta Ihar Babkoŭ i jaho kniha «Adam Kłakocki i jahonyja cieni», Natałka Babina i jaje raman «Rybin horad» i Alhierd Bacharevič sa svajoj «Sarokaj na šybienicy». 

«The works of Ihar Babkou (born 1964), Natalka Babina (born 1966) and Al'hierd Bakharevich (born 1975) explicitly undermine Belarusian nationalist discourse, suggesting the viability of a Belarusian identity that is unconfined within the boundaries of nationhood», — piša Ljuis. «Tvory Ihara Babkova, Natałki Babinaj i Alhierda Bachareviča naŭmysna padryvajuć [tradycyjny] biełaruski nacyjanalistyčny dyskurs, i heta prykmieta žyćciazdolnaści biełaruskaj tojesnaści, jakaja nie zvodzicca tolki dziaržavy».

«Biełaruś časta ličać «apošniaj dyktaturaj Jeŭropy», svojeasablivym skamianiełym reštkam Savieckaha Sajuza. Adnak hałoŭnym čyńnikam, jaki vyznačaje raźvićcio Biełarusi, uklučajučy vierahodnaść budučaha raźvićcia, źjaŭlajecca ŭłasnaje pačućcie identyčnaści. U hetaj knizie vyvučajucca składanyja dyskusii i kankurujučyja naratyvy, jakija tyčacca identyčnaści Biełarusi, i vyjaŭlajecca značna bolš raznastajnaja karcina, čym šyroka pryniataja manalitnaja postsavieckaja nacyja. U raździele miedyja, uklučajučy histaryjahrafiju, filmy i litaraturu, jana razhladajecca jak bačańnie Biełarusi jak nacyi, pabudavanaj z XIX stahodździa da našych dzion. U joj akreślena składanaja karcina sprečnych mifaŭ — «sialanskaj nacyi» ChICh stahodździa, addanaj savieckaj respubliki kanca XX stahodździa i sučasnaha biełaruskaha nacyjanalizmu, nastrojenaha na pierahlad raniejšych stereatypaŭ. Aŭtar pakazvaje, što Biełarusi charakternaja vielizarnaja kulturnaja, moŭnaja i etničnaja palifanija jak u žyvoj historyi, tak i ŭ kulturnaj ujavie», — havorycca ŭ anatacyi da knihi. 

Kniha napisana na asnovie doktarskaj dysiertacyi, jakuju daśledčyk abaraniŭ u Kiembrydžskim univiersitecie ŭ 2014 hodzie.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Łukašenka akunuŭsia ŭ pałonku na Vadochryšča20

Łukašenka akunuŭsia ŭ pałonku na Vadochryšča

Usie naviny →
Usie naviny

U Iranie aficyjna pryznali, što padčas zadušeńnia pratestaŭ zahinuli tysiačy ludziej8

Ramzan Kadyraŭ vykłaŭ «kansiervu» sa svaim synam, kab schavać jaho ciažki stan7

Nočču ŭ Polšču ź Biełarusi zalacieli dziasiatki nieviadomych abjektaŭ7

Tramp abkłaŭ mytami jeŭrapiejskija krainy, pakul jany nie sastupiać jamu Hrenłandyju39

Ukrainskija drony atakavali palihon, ź jakoha robiać zapuski rakiet «Arešnik»

Na fiestyvali «Bieraściejskija sani» ŭ Breście vypiekli hihancki piroh i zvaryli vializny kazan šurpy6

Dalnabojščyk z Bresta za kantrabandu ŭ 3,5 miljonaŭ dalaraŭ sieŭ u turmu ŭ Vialikabrytanii1

68‑hadovuju biblijatekarku ź Biełarusi sudziać u Rasii za danaty Fondu Navalnaha2

81‑hadovuju maci aŭtaryteta Skitova z «Babulinaj krynki» kinuli ŭ SIZA KDB, kab jon narešcie zahavaryŭ12

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Łukašenka akunuŭsia ŭ pałonku na Vadochryšča20

Łukašenka akunuŭsia ŭ pałonku na Vadochryšča

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić