Hramadstva33

Katalicki biskup Viciebska: Pabudavanyja na kryvi sistemy ŭ historyi nikoli nie byli tryvałymi

Biskup katalickaha kaścioła ŭ Viciebskaj vobłaści Aleh Butkievič vystupiŭ sa zvarotam, piša catholic.by

«Naša kraina pieražyvaje nie samy lohki čas svajoj historyi. Čarhovyja vybary vyklikali ŭ našym hramadstvie kryzis, u jaki vylilisia napružanaść pieradvybarčaj kampanii i, usio ž taki, nie całkam karektny padlik hałasoŭ.

Adnak kožny kryzis pobač z balučaściu jaho pracesu zaŭsiody chavaje ŭ sabie pazityŭny patencyjał źmienaŭ na lepšaje. Jak jaho raskryć? Napeŭna, heta nie adbudziecca na šlachu hvałtu i nianaviści.

Pabudavanyja na kryvi sistemy ŭ historyi nikoli nie byli tryvałymi, a Spraviadlivaść zaŭsiody viartała ździejśnienaje tym, chto pierastupaŭ usialakija ludskija (nie kažučy ŭžo pra Božyja) normy.

Tamu vyjście tolki adno — treba šukać praŭdu! Heta važna, kab być peŭnym, što abaraniaju mienavita praŭdu, a nie padman. I treba viedać, što praŭdy napeŭna nie budzie tam, dzie jość hvałt. Treba razmaŭlać i mieć dobruju volu pačuć adno adnaho! Kali chočam budavać cyvilizavanuju krainu, to i srodki vyrašeńnia kanfliktaŭ u nas niachaj buduć cyvilizavanyja. Niachaj Boh budzie nam u hetym dapamohaj, bo Jon viedaje, što dabro zaŭsiody macniejšaje za zło. Varta, kab kožny z nas siońnia pra heta pamiataŭ.

Zrazumieła, što my nie žyviom u idealnym śviecie. I nichto nie žyvie ŭ im, ale zaŭsiody možna dać šanc razvažlivaści i zdarovamu rozumu. Zaŭsiody! Da hetaj razvažlivaści zaklikaju siońnia kožnaha, chto žyvie ŭ Biełarusi. Jak viadoma, emocyi nikomu i nikoli nie byli jašče dobrym daradčykam, a voś achviary jany mohuć sabrać šmatlikija. Hetaha ni ŭ jakim vypadku nielha dapuścić!

Tamu skiroŭvaju haračuju prośbu da ŭsich vierujučych ludziej, pieradusim da katolikaŭ, ab malitvie za našu krainu.

My majem vielmi dziejsnuju «zbroju» ŭ takich situacyjach — Ružaniec. Nieadnojčy hetaja malitva ratavała ludziej i cełyja krainy ŭ ciažkija chviliny, niachaj i nam daść siońnia Božuju dapamohu i padtrymku. Zaachvočvaju malicca prynamsi adnoj tajamnicaj Ružanca ŭ dzień u intencyi mirnaha vyrašeńnia składanaj situacyi u našaj krainie, a taksama achviaravać u hetaj intencyi post. Daručym zastupnictvu Baharodzicy, našaj Maci, a taksama śviatomu Archaniołu Michału naš siońniašni dzień i našu budučyniu.

Kamientary3

Ciapier čytajuć

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie6

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Usie naviny →
Usie naviny

Ściapan Puciła: Zdajecca, Pratasievič robić navat krychu bolš, čym ad jaho patrabavałasia9

Pad Žodzinam budujuć pryjomnik dla fiekalij ź Minska. Miascovyja suprać, ale pratestavać im nie dajuć10

«Dalej budzie zasucha». Na Paleśsi pierasychajuć bałoty, i heta moža mieć kiepskija nastupstvy2

Pieršyja «kalučyja» ahurki, bujaki pa 120 rubloŭ i maładaja bulba. Što i pa kolki ciapier na Kamaroŭcy?

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja29

Łukašyscki błohier, čyj kantent pryznali «ekstremisckim», praciahvaje zdymać roliki2

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo1

Mask hatovy pakinuć pasadu, bo «stamiŭsia ad napadak levych»16

Tajamničaje hniazdo znajšli ŭ lesie pad Starymi Darohami. Što heta moža być?6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie6

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić