Internet i ŚMI11

Žonka prapahandysta Rudzia, jakomu spalili mašynu, paśla vybaraŭ zvolniłasia z «SB»

Raman Rudź — redaktar adździeła rasśledavańniaŭ «Sovietskoj Biełoruśsii». Na jaho źviartali ŭvahu paśla hučnych chamskich zajaŭ, ale prasłaviŭsia jon paśla taho, jak dniami niechta padpaliŭ jaho mašynu. Rudź pierakanany, što heta adbyłosia praź jaho palityčnyja pohlady: «Za toje, što ja maju hramadzianskuju pazicyju, adroznuju ad ich punktu hledžańnia, spalili maju mašynu».

Čytajcie taksama: Prapahandystu Ramanu Rudziu z «SB» spalili mašynu

Pierad hetym chtości vykłaŭ kantaktnyja Rudzia ŭ telehram-kanale «Karniki Biełarusi». U paviedamleńni ŭdakładniałasia, što jaho žonka Julija Vasilišyna taksama pracuje ŭ «Sovietskoj Biełoruśsii».

Julija Vasilišyna, fota ź jaje fejsbuka

Adnak nasamreč žonka Rudzia była cpiecyjalnym karespandentam haziety tolki da prezidenckich vybaraŭ. Apošniaja navina pad jaje aŭtarstvam była apublikavanaja 14 žniŭnia. Što stała pryčynaj zvalnieńnia?

«Ja abviarhaju sychod pa palityčnych matyvach, jana daŭno chacieła zvolnicca. Jana vučycca, nie chapała na ŭsio času ŭ «SB». Kryŭdna, što jaje ŭklučyli ŭ «Karniki Biełarusi», jana ŭvohule ni pry čym», — zajaviŭ Raman Rudź karespandentu «Našaj Nivy».

Raman Rudź, fota ź jaho fejsbuka

Sama Julija Vasilišyna kamientavać situacyju admoviłasia. Adnak kali adzin ź siabroŭ napisaŭ joj pad paviedamleńniem ab zvalnieńni słovy padtrymki: «Heta — pazicyja. Małajčyna», — Vasilišyna łajknuła jaho mierkavańnie.

U tyja ž dni, 13-14 žniŭnia, byli apublikavanyja apošnija artykuły jašče šerahu reparcioraŭ «Sovietskoj Biełoruśsii».

Naprykład, žurnalist Kanstancin Bakun paśla vybaraŭ padpisaŭsia pad artykułami «Dziermant ab pratestach: bačnaja ruka prafiesijanałaŭ, jakija žadajuć zadavolić doŭhaterminovy palityčny kryzis u Biełarusi», «Hihin: ludziej paklikali na vulicy, a zatym prosta kinuli» i «Što havorać ekśpierty ab niadzielnych biesparadkach» — i zvolniŭsia.

Dla redaktarki adździeła sacyjalnych prablem «SB» Ludmiły Habasavaj apošnim staŭ asudžalny artykuł «Minčanie vykazalisia pra padziei, jakija adbyvajucca ŭ stalicy i inšych haradach Biełarusi».

Syšła i śpiecyjalnaja karespandentka Volha Pasijak, jakaja pisała pra adukacyju.

Partał Tut.by paviedamlaŭ pra zvalnieńnie čatyroch rabotnikaŭ navinavaha adździeła sajta Sb.by — Śviatłany Hałuza, Alaksandra Kastyki, Vadzima Šundałava i Aliny Jančur.

Čytajcie taksama:

Redaktar adździeła «SB»: Nie treba hulać u vybary. Kiraŭnik, jaki dasiahnuŭ stabilnaści, źmianiacca nie pavinien

Redaktar «SB» pra niedziaržaŭnych žurnalistaŭ: Heta hnidy i mrazi, patrebny kuli i emihrancki parachod

Kamientary11

«My byli družnyja z Ejsmantam». Viadučy Aleh Citkoŭ addaŭ BT amal 20 hadoŭ, ale zvolniŭsia paśla vybaraŭ — pahutaryli ź im10

«My byli družnyja z Ejsmantam». Viadučy Aleh Citkoŭ addaŭ BT amal 20 hadoŭ, ale zvolniŭsia paśla vybaraŭ — pahutaryli ź im

Usie naviny →
Usie naviny

Staŭ viadomy prysud, vyniesieny lidarcy prafsajuza «Naftan» Volzie Brycikavaj3

Pamiežny kamitet Biełarusi ŭhledzieŭ «Ruski dobraachvotnicki korpus» na miažy z Ukrainaj2

Paŭnamaštabnaja vajna pamiž Izrailem i «Chiezbałoj» moža pačacca ŭ bližejšy čas11

«My vielmi hetaha chočam, my nastojvajem» — pres-sakratarka Łukašenki raskazała, ci pojdzie toj na nastupnyja vybary17

Ejsmant adreahavała na publikacyi pra svaju majomaść: My ŭ ich vyjhrali b luby sud7

Natalla Ejsmant sabrałasia pisać knihu: My pavinny pakinuć praŭdu, bo našy vorahi taksama napišuć16

Ukraincy ŭdaryli pa zavodzie «Kremnij Eł» u Branskaj vobłaści4

U Čašnickim rajonie na vuličnyja šyldy dadali biełaruskuju movu3

Alaksandra Hierasimienia: Na Alimpijadzie ŭ Paryžy padniała b bieł-čyrvona-bieły ściah — vialikaja hutarka3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«My byli družnyja z Ejsmantam». Viadučy Aleh Citkoŭ addaŭ BT amal 20 hadoŭ, ale zvolniŭsia paśla vybaraŭ — pahutaryli ź im10

«My byli družnyja z Ejsmantam». Viadučy Aleh Citkoŭ addaŭ BT amal 20 hadoŭ, ale zvolniŭsia paśla vybaraŭ — pahutaryli ź im

Hałoŭnaje
Usie naviny →