Hramadstva

Žurnalist Andžej Pisalnik: Nas doma zatrymlivali kala dziesiaci supracoŭnikaŭ milicyi

U hrodzienskich žurnalistaŭ Inesy Todryk-Pisalnik i Andžeja Pisalnika prajšoŭ ahlad kvatery. Paśla hetaha ich pieravieźli z Hrodna ŭ Minsk na dopyt. Pozna ŭviečary stała viadoma, što žurnalistaŭ adpuścili: ich dapytali i advieźli nazad u Hrodna. Andžej Pisalnik raspavioŭ BAŽ padrabiaznaści hetaha dnia.

Andžej Pisalnik. Fota z sacyjalnych sietak

— Nas z ranicy vyciahnuli z łožkaŭ, syn jašče navat nie pračnuŭsia, kab iści ŭ škołu. Ludzi ŭ formie pryjšli i zahadali źbiracca ŭ Minsk. Uvieś čas nas padhaniali, bo śledčy čakaje. Pa maich acenkach, za nami pryjšli kala 10 supracoŭnikaŭ siłavych orhanaŭ, jany kazali, što jak my zachočam uciačy praz vokny, to nas złoviać, bo tam taksama ich ludzi, — raskazvaje žurnalist Andžej Pisalnik.

— Syn musiŭ iści ŭ škołu, ale jana nie pobač z domam, tamu ja advožu jaho mašynaj. Hetyja ludzi skazali, što nie prablema, ale za mnoj pajeduć sa svaim busam, kab ja nikudy nie ŭciok. Ja ŭjaviŭ, jak heta mahło b vyhladać. Tamu my pazvanili maci majoj žoncy, kab jana pryjechała da nas. Na momant, kali nas vyvodzili z kvatery, syn zastavaŭsia adzin doma. Jamu 11 hod. Užo viečaram syn pryznaŭsia, što vielmi bajaŭsia, kab hetyja ludzi nie viarnulisia ŭ naš dom».

Dopyt u Śledčym kamitecie ŭ Minsku ciahnuŭsia z 11.30 da 16.30. Paśla hetaha žurnalistaŭ Andžeja Pisalnika i jaho žonku Inesu Todryk-Pisalnik advieźli ŭ Hrodna.

Žurnalist kaža, što i jon, i jaho žonka Inesa majuć status śviedkaŭ u miežach kryminalnaj spravy suprać kiraŭnictva Sajuzu palakaŭ, ale heta nijak nie źviazana z papiaredžańniem prakuratury 13 krasavika.

Žurnalisty padpisvali dakumienty ab nierazhałošvańni.

Nahadajem, 13 krasavika Andžeja Pisalnika vyklikali ŭ prakuraturu, dzie vynieśli papiaredžańnie ab niedapuščeńni vykazvańniaŭ, jakija mohuć supiarečyć patrabavańniam zakanadaŭstva Biełarusi ab nacyjanalnych mienšaściach i ab supraćdziejańni ekstremizmu.

Papiaredžańnie tyčyłasia vykazvańnia žurnalista ŭ efiry polskich radyjostancyjaŭ «Radio 24» i «Radio 4» u pačatku krasavika 2021 hoda.

Tady Andžej Pisalnik zajaviŭ, što ŭ biełaruskich ŚMI pačata šyrokamaštabnaja prapahanda suprać Polščy. 

Pavodle mierkavańnia prakurora, Pisalnik chacieŭ «raspalić u nasielnictva nacyjanalnuju varožaść i roźnicu na moŭnaj hlebie, sfarmavać niepryjaznaść i niedavier da pradstaŭnikoŭ orhanaŭ dziaržaŭnaj ułady Respubliki Biełaruś, raspaŭsiudzić iłžyvuju infarmacyju ab ich dziejnaści».

Na pytańnie, ci moh by žurnalist prakamientavać padziei apošnich dzion, Andžej adkazaŭ: «Kali ja prakamientuju tak, jak ja dumaju, to mianie, zhodna z hetym papiaredžańniem, i «zakryjuć».

«Płany ŭ mianie žyć, pakul na voli. U mianie ŭčora byli płany, ale jany parušylisia», — havoryć žurnalist.

***

25 sakavika była zaviedzienaja kryminalnaja sprava pa č. 3 art. 130 KK «Naŭmysnyja dziejańni, nakiravanyja na raspalvańnie nacyjanalnaj i relihijnaj varožaści» ŭ dačynieńni da pradstaŭnikoŭ niezarehistravanaha Sajuza palakaŭ u Biełarusi. 23 sakavika zatrymali kiraŭnika arhanizacyi Anžaliku Borys.

25 sakavika zatrymali hrodzienskaha žurnalista Andžeja Pačobuta (jon ciapier u SIZA na Vaładarskaha ŭ Minsku), u kiraŭnikoŭ Sajuza palakaŭ Biełarusi ŭ rehijonach prajšli pieratrusy. Siłaviki pryjšli taksama ŭ hramadskuju polskuju škołu pry Sajuzie palakaŭ i ŭ ofis Sajuza palakaŭ u Hrodnie.

Inesa Todryk-Pisalnik i Andžej Pisalnik supracoŭničajuć z polskimi miedyja. Andžej Pisalnik taksama źjaŭlajecca kiraŭnikom Fiederacyi polskich miedyja na Uschodzie.

Kamientary

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Pamior Papa Francišak10

Pamior Papa Francišak

Usie naviny →
Usie naviny

Jak skłaŭsia los vypusknikoŭ, jakimi žurfak hanaryŭsia 10 hadoŭ tamu? Historyja adnaho ŭračystaha kałaža34

«My farbavali jajki tolki nočču». Jašče ŭ siaredzinie minułaha stahodździa Vialikdzień u Biełarusi śviatkavali inakš6

Fox News pakazaŭ vielikodnuju słužbu ŭ Kijevie z podpisam «Kijeŭ, Rasija»13

Sieuł nie budzie supraciŭlacca amierykanskim taryfam praz «histaryčny doŭh» Karei pierad ZŠA

Miedycynski turyzm u Biełarusi za 2024 hod vyras amal na 20%. Adkul jeduć i jakija pasłuhi ŭ topie?2

Trahiedyja ŭ Fanipali: adzin zahinuŭ, čaćviora špitalizavanyja z pažaru ŭ šmatpaviarchoviku1

Novyja dziciačyja sady i paliklinika: što pabudujuć u Pieršamajskim rajonie3

U Kupałaŭskim užo piać hadoŭ nie mohuć znajści akcioraŭ. Što prydumali hetym razam4

«Arhanizavali ŭ kamiery vystavu dziciačych malunkaŭ». Jak babuli pieražyvać rasstavańnie z unukami ŭ turmie6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pamior Papa Francišak10

Pamior Papa Francišak

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić