Zdareńni

«HUBAZ kazaŭ: «Vy, zombi bečebešnyja, chočacie kryvi». Anatol Kudłasievič raspavioŭ, jak hramili jaho kvateru

29 vieraśnia źnik bard Anatol Kudłasievič. Žonka pryjšła z pracy i ŭbačyła razhromlenuju kvateru. Paźniej Kudłasievič znajšoŭsia, jaho asudzili pa 24.23, aštrafavali na 2900 rubloŭ i adpuścili. Kudłasievič raspavioŭ «Našaj Nivie», što heta było: «Učora kala 12 hadziny dnia ja spakojna siadzieŭ doma, hladzieŭ jakraz analiz rolika pra zabojstva kadebista. Raptam hrukajuć u dźviery: adčyniajcie, milicyja!»

«Ja adčyniŭ, mnie kryčać: «Na padłohu!», zalatajuć u ekipiroŭcy, u broniekamizelkach čatyry čałavieki z HUBAZ. Ja loh na padłohu, mnie čymści pačali śviacić u vočy, ruki za śpinu i nakinuli kajdanki. 

Anatol Kudłasievič paśla suda. Fota spring96.org.

Pakazali niejkuju pastanovu na vobšuk ad 7 vieraśnia, što za kryminalnaja sprava, ja tak i nie zrazumieŭ, niejkaja ci to viciebskaja, ci to mahiloŭskaja. Ja pytaŭsia, mnie kankretna nie skazali, — kaža Anatol Kudłasievič. — Paśla pačaŭsia vobšuk. Mnie niekalki miesiacaŭ tamu KDB rabiŭ vobšuk, dyk toje było kulturna, šufladku adčyniać, pahladziać — začyniać. 

A hetyja kavu pavysypali, muku, krupy, cukar, knižki z palic paskidvali, navat nie prahladali ich.

Kuchnia Kudłasieviča paśla pieratrusu.

Prosta ryli ŭsio, zryvali, łamali. Hitaru raźbili: ubačyli na joj bieła-čyrvona-bieły matuzok i z krykam: «Heta bečebešnaja hitara!» — bach! bach! jaje. 

Ja navat skazaŭ: «Ty što robiš, hitara starejšaja za ciabie, sumleńnia ŭ vas niama!» To mianie adzin raz navat udaryli dałońniu.

Ale ja spakojna siabie pavodziŭ, mo ich toje taksama raźjatryvała.

Što jany šukali, ja nie viedaju. Ja ich papiaredziŭ: «Raniej u mianie pravodzili vobšuk rabotniki KDB, moža, što padkinuli». Ale hetyja adkazvajuć: «Ničoha vam nie padkinuli, my ničoha nie znajšli». 

Pryčym ja siadzieŭ u pakoi z tym, chto afarmlaŭ papiery, na kuchni jany sami znachodzilisia. Ja ŭbačyŭ, što tam narabili, tolki paśla, kali dali zajści i leki z saboju ŭziać. Skazaŭ im tady: «Kali nie vypju tabletki, to ja trup. Vam ža nie treba druhi Ašurak?»

Zabrali try noŭtbuki, telefony, roznyja emblemy z «Pahoniaj», usiakaje takoje.

Ściažok na łodžyi ŭ mianie lažaŭ, jany zapchali mnie jaho za kaŭnier i fatahrafujuć mianie. Znajšli sini dynamaŭski šalik stary, na im taksama «Pahonia», dyk toj šalik mnie na šyju nakinuli i taksama fatahrafavali. 

Paśla mianie pavieźli ŭ budynak HUBAZiK na Revalucyjnaj. Pahavaryli tam sa mnoju, pierakonvali: «Vy, bečebešniki, zombi ŭsie, chočacie revalucyi, kryvi, vajny…» A ja svaje arhumienty im.

Tady adzin spytaŭsia, ci nie chaču ja dla BT niešta skazać? Ja nie viedaju, čamu i pahadziŭsia, chviliny paŭtary na kamieru vykazaŭsia. Raskazaŭ, što padpisany na niekatoryja telehram-kanały, bo manitoru ŭsiu infarmacyju. A što mnie chavać? Heta ž nie zabaroniena. 

Paśla inšy, staršy pa zvańni, taksama pačaŭ sa mnoj havaryć, maŭlaŭ, bečebešniki racyi nie majuć. Jon mianie chvilin 15 zdymaŭ, zadavaŭ pytańni: pra Cichanoŭskaha, Cichanoŭskuju, pra Paźniaka.

Kaža: «Cichanoŭskaja ž lalkavod». Ja adkazvaju: «Jana nie chacieła nikudy leźci, situacyja jaje vymusiła». Nu i hetak dalej u takim duchu.

Paśla, praŭda, ja padumaŭ: vyražuć ža i zmantujuć paśla tak, jak im treba. Ale kazaŭ ja ŭsio toje, što zvyčajna kažu, nie kryviŭ dušoju. A čaho mnie bajacca? Ja ž nie kraŭ, nie zabivaŭ.

Zatym mianie advieźli va Frunzienski RAUS. Tam mnie napisali administratyŭnaje parušeńnie: typu ja vyviesiŭ bieła-čyrvona-bieły ściah z «Pahoniaj» na łodžyi. Niejkija patrulnyja typu išli i ŭbačyli.

I fota navat dałučyli — ale ž u mianie takoha ściaha, kab z «Pahoniaju», nikoli nie było. Pryhladzieŭsia: łodžyja maja, a ściah pryfotašopili. 

Zatym mianie ŭ stakan, tam nas było troje. Adzin z chłopcaŭ — Linaŭ? Linioŭ? — atrymaŭ paśla 15 sutak za toje, što ŭ jaho mašynie lažała paduška z «Pahoniaj». 

Paśla pavieźli na Akreścina, ale ja pakazaŭ paśviedčańnie invalida druhoj hrupy, to mianie viarnuli nazad va Frunzienski. Tabletki dali, u prybiralniu zvadzili. 

I tam na nastupny dzień sud pa skajpie. Mnie štraf 100 bazavych. Miarkuju, heta ŭsio było zahadzia vyrašana, bo milicyjant, jaki składaŭ pratakoł na mianie, tak i kazaŭ: «Ulepiać vam 100 bazavych i pajedziecie dachaty zaŭtra».

100 bazavych dla mianie vialikaja suma, 2900 rubloŭ. U mianie hrupa invalidnaści nie daje mahčymaści pracavać, piensija pa invalidnaści — 500 rubloŭ. Voś i ŭvieś moj dachod. Jak budu płacić štraf? Dy nie viedaju».

Kamientary

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Biełarus ź izrailskaha Bat-Jama pakazaŭ svajo žyllo paśla ŭdaru iranskich rakiet9

Biełarus ź izrailskaha Bat-Jama pakazaŭ svajo žyllo paśla ŭdaru iranskich rakiet

Usie naviny →
Usie naviny

DAI nazvała, kolki vypusknikoŭ aŭtaškoł zdajuć ź pieršaj sproby i jak źmianiŭsia paradak pryjomu ekzamienaŭ1

Kiroŭca rejsavaha aŭtobusa Minsk-Vilnia sprabavaŭ pravieści 50 błokaŭ cyharet. Jaho zatrymali prosta na miažy1

HUR pravioŭ novuju dyviersiju: abiastočyŭ abjekty rasijskaha VPK u Kalininhradzie2

Jak prajšoŭ vohnienny fiestyval «Śviata Sonca» ŭ Dudutkach ŠMAT FOTA7

Na «Kamunarcy» novy hienieralny dyrektar1

Iran zajaviŭ, što hatovy zaklučyć pahadnieńnie, jakoje harantuje adsutnaść u jaho jadziernaj zbroi, i patrabuje spynić Izrail2

Vypusknica z Baranavičaŭ, jakaja nabrała 400 bałaŭ z 400, raskazała, kudy dumaje pastupać i što nie razhladaje zamiežnyja VNU26

Častka iranskich rakiet iznoŭ prabiła «Žalezny ščyt» Izraila, adzin hmach razburany daščentu5

Na fonie vajskovaha parada Trampa ŭ Vašynhtonie pa ŭsioj Amierycy prajšli pratesty1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełarus ź izrailskaha Bat-Jama pakazaŭ svajo žyllo paśla ŭdaru iranskich rakiet9

Biełarus ź izrailskaha Bat-Jama pakazaŭ svajo žyllo paśla ŭdaru iranskich rakiet

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić