Ekanomika

Rasijskija pieravozčyki skardziacca na doŭhija čerhi na miažy Biełarusi i ES. Vinavaciać biełaruski bok

Rasijskaja Asacyjacyja mižnarodnych aŭtapieravozčykaŭ (ASMAP) paskardziłasia namieśniku ministra zamiežnych spraŭ RF Andreju Rudenku na doŭhija čerhi ŭ punktach propusku na miažy Biełarusi ź ES.

Fota: Deutsche Welle

Kopiju zvarotu pieravozčyki dasłali ŭ redakcyju Zerkalo.io.

Asacyjacyja mižnarodnych aŭtamabilnych pieravozčykaŭ piša ab šmatlikich skarhach kiroŭcaŭ fur «u suviazi z terminami pierasiačeńnia biełaruskaha ŭčastka miažy ź ES, jakija pavialičyilisia sa śniežnia 2021 hoda».

Pa ich słovach, elektronnaja čarha ŭ punktach propusku niedastatkova pradumanaja i tolki paharšaje situacyju. Tak, zapis u jaje adkryvajecca za 14 sutak da pierasiačeńnia miažy, i ŭsie miescy branirujucca za niekalki chvilin. U vyniku rasijskim pieravozčykam prychodzicca stajać u paradku žyvoj čarhi. U apošni čas termin čakańnia składaje da 7 sutak. Da taho ž aŭtamabili biełaruskich transpartnych kampanij u šerahu vypadkaŭ afarmlajucca pa-za čarhoj, piša ASMAP, što pryvodzić da kanfliktaŭ pamiž kiroŭcami.

U liście Asacyjacyja pakazvaje na prablemu z boku niepasredna biełaruskaj miažy: pa ich słovach, pry prapusknoj zdolnaści punkta «Kamienny Łoh» u 500 mašyn u sutki, tam afarmlajuć tolki 300—400 fur.

Peŭnaj prablemaj stała i ŭviadzieńnie Biełaruśsiu navihacyjnych płombaŭ pry ŭvozie tavaru ź Litvy abo Polščy. Heta pryviało da značnych finansavych vydatkaŭ: jak na sami płomby (kala 115 jeŭra), tak i ŭ suviazi z prastojem pry ŭjeździe ŭ biełaruskija punkty propusku.

Mnohija kiroŭcy, piša asacyjacyja, nie vytrymlivajuć takoha vymotvajučaha režymu pracy i zvalniajucca. ASMAP prosić MZS RF dapamahčy z urehulavańniem situacyi i nakiravać adpaviedny zvarot u kampietentnyja biełaruskija orhany.

Nahadajem, raniej pryčynu takich čerhaŭ u DPK tłumačyli tym, što krainy-susiedzi «nie ŭ poŭnaj miery vykonvajuć abaviazki pa propusku hruzavikoŭ praź miažu». Tak, pa źviestkach viedamstva, 28 studzienia polskija pamiežniki aformili tolki 62% fur ad normy, litoŭskija — 70%, łatvijskija — 85%.

Na hety momant u čarzie na miažy na vyjezd u ES znachodzicca bolš za 4380 fur.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Usie naviny →
Usie naviny

«Mianie hrochnuć na druhi dzień». Prapahandystka Simańjan raskazała, jak chacieła jechać vajavać — a paśla pieradumała7

Łukašenka abvinavaciŭ u prablemach na «Amkadory» jahonaha byłoha ŭładalnika5

Ściapan Puciła: Zdajecca, Pratasievič robić navat krychu bolš, čym ad jaho patrabavałasia9

Pad Žodzinam budujuć pryjomnik dla fiekalij ź Minska. Miascovyja suprać, ale pratestavać im nie dajuć10

«Dalej budzie zasucha». Na Paleśsi pierasychajuć bałoty, i heta moža mieć kiepskija nastupstvy2

Pieršyja «kalučyja» ahurki, bujaki pa 120 rubloŭ i maładaja bulba. Što i pa kolki ciapier na Kamaroŭcy?

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja29

Łukašyscki błohier, čyj kantent pryznali «ekstremisckim», praciahvaje zdymać roliki2

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić