Śviet

«U propusku ŭdzielničajuć dva baki». DPK adkazaŭ na pretenzii rasijskich pieravozčykaŭ z-za doŭhich čerhaŭ na miažy ź JeC

Dziaržpamiežkamitet zajaviŭ ab niedatyčnaści Biełarusi da ŭtvareńnia šmatkiłamietrovych čerhaŭ z fur na miažy ź JeC i nahadaŭ, što «ŭ pracesie propusku praź dziaržaŭnuju miažu ŭdzielničajuć abodva baki».

Fota: Tut.by

U Dziaržaŭnym pamiežnym kamitecie adznačajuć, što vyjezd hruzavikoŭ ź Biełarusi mahčymy tolki ŭ vypadku ich propusku sumiežnym bokam na svaju terytoryju, piša Zerkalo.io.

Taksama viedamstva pryvodzić źviestki ab rabocie pamiežnikaŭ susiednich ź Biełaruśsiu dziaržaŭ. Pa słovach DPK, za minułyja sutki polskija kantrolnyja słužby aformili tolki 64% aŭtamabilaŭ ad ustanoŭlenaj normy. 36% vialikahruzaŭ, jakija pavinny byli ŭ hetyja sutki pierasiekčy miažu ŭ adpaviednaści z dvuchbakovymi pahadnieńniami, supracoŭniki polskich pahranpierachodaŭ paprostu nie prapuścili.

U Litvu za apošnija sutki trapiła 75% hruzavikoŭ ad prapusknoj zdolnaści. U toj ža čas łatvijski bok, zajaŭlaje DPK, u poŭnym abjomie vykanaŭ damoŭlenaści pa propusku.

Nahadajem, raniej rasijskaja Asacyjacyja mižnarodnych aŭtamabilnych pieravozčykaŭ (ASMAP) zajaŭlała ab šmatlikich skarhach kiroŭcaŭ fur «u suviazi z pavieličeńniem sa śniežnia 2021 hoda terminaŭ pierasiačeńnia biełaruskaha ŭčastka miažy ź ES». Pa danych ASMAP, u apošni čas termin čakańnia na miažy składaje da siami sutak. Asacyjacyja pakazvała na prablemu z boku niepasredna biełaruskaj miažy, śćviardžajučy, što pry prapusknoj zdolnaści punkta «Kamienny Łoh» u 500 mašyn u sutki, tam afarmlajuć tolki 300-400 fur.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Usie naviny →
Usie naviny

«Mianie hrochnuć na druhi dzień». Prapahandystka Simańjan raskazała, jak chacieła jechać vajavać — a paśla pieradumała7

Łukašenka abvinavaciŭ u prablemach na «Amkadory» jahonaha byłoha ŭładalnika5

Ściapan Puciła: Zdajecca, Pratasievič robić navat krychu bolš, čym ad jaho patrabavałasia9

Pad Žodzinam budujuć pryjomnik dla fiekalij ź Minska. Miascovyja suprać, ale pratestavać im nie dajuć10

«Dalej budzie zasucha». Na Paleśsi pierasychajuć bałoty, i heta moža mieć kiepskija nastupstvy2

Pieršyja «kalučyja» ahurki, bujaki pa 120 rubloŭ i maładaja bulba. Što i pa kolki ciapier na Kamaroŭcy?

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja29

Łukašyscki błohier, čyj kantent pryznali «ekstremisckim», praciahvaje zdymać roliki2

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić