Hramadstva

U ZŠA prakamientavali vizit Łukašenki ŭ Kitaj

Pres-sakratar Dziarždepartamienta ZŠA Ned Prajs na prośbu žurnalistaŭ prakamientavaŭ vizit Alaksandra Łukašenki ŭ Kitaj, adznačyŭšy, što jon prachodzić na fonie mahčymaha razhladu Kitajem nadańnia vajennaj dapamohi Rasii.

Na prośbu žurnalistaŭ prakamientavać vizit Łukašenki ŭ Piekin i staŭleńnie ZŠA da hetaha Ned Prajs adkazaŭ:

«U mianie niama niepasrednaj reakcyi na heta, za vyklučeńniem taho faktu, što heta vielmi adpaviadaje tamu, pra što my papiaredžvali. KNR i Rasija pahłybili svaje adnosiny, adnosiny, jakija ŭžo pahłyblalisia za apošnija miesiacy i, pa sutnaści, na praciahu apošnich niekalkich hadoŭ. Ale toj fakt, što Kitaj ciapier uzajemadziejničaje z Łukašenkam, jaki, pa sutnaści, sastupiŭ svoj suvierenitet Rasii, źjaŭlajecca tolki jašče adnym elemientam pahłybleńnia ŭzajemadziejańnia KNR z Rasijaj, z usimi tymi, chto ŭdzielničaje i padtrymlivaje žorstkuju vajnu Rasii suprać Ukrainy», — skazaŭ jon.

Taksama pres-sakratar Dziarždepartamienta znoŭ paćvierdziŭ zaniepakojenaść ZŠA mahčymym nadańniem vajennaj dapamohi Rasii z boku Kitaja.

«My zaniepakojenyja tym, što KNR razhladaje mahčymaść nadańnia latalnaj zbroi Rasii dla vykarystańnia jaje va Ukrainie pavodle šerahu pryčyn, u tym liku praz toje, što heta budzie mieć upłyŭ na poli boju ŭnutry Ukrainy, a taksama tamu, što KNR sprabavała zachavać pry hetym bačnaść niejtralitetu», — skazaŭ Ned Prajs.

Pavodle jaho, svaim mirnym płanam pa vajnie va Ukrainie Kitaj sprabuje pakazać siabie «sumlennym pasrednikam» adnak na słovach i na spravie jon zjaŭlajecca «kim zaŭhodna, tolki nie sumlennym pasrednikam».

«Kali pakinuć ubaku pytańnie ab latalnaj dapamozie, jakuju, na našu dumku, Kitaj jašče nie daŭ Rasii, ale razhladaje jaho, u toj ža čas Kitaj užo daŭ važnyja formy dapamohi Rasii, u tym liku ŭ kantekście jaje ahresii suprać Ukrainy. Jon nadaje Rasii dypłamatyčnuju padtrymku, palityčnuju padtrymku, ekanamičnuju padtrymku, rytaryčnuju padtrymku, u tym liku šlacham paŭtareńnia niebiaśpiečnaj rasijskaj prapahandy, chłuśni i dezinfarmacyi na suśvietnaj arenie», — adznačyŭ Prajs.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Usie naviny →
Usie naviny

«Mianie hrochnuć na druhi dzień». Prapahandystka Simańjan raskazała, jak chacieła jechać vajavać — a paśla pieradumała7

Łukašenka abvinavaciŭ u prablemach na «Amkadory» jahonaha byłoha ŭładalnika5

Ściapan Puciła: Zdajecca, Pratasievič robić navat krychu bolš, čym ad jaho patrabavałasia9

Pad Žodzinam budujuć pryjomnik dla fiekalij ź Minska. Miascovyja suprać, ale pratestavać im nie dajuć10

«Dalej budzie zasucha». Na Paleśsi pierasychajuć bałoty, i heta moža mieć kiepskija nastupstvy2

Pieršyja «kalučyja» ahurki, bujaki pa 120 rubloŭ i maładaja bulba. Što i pa kolki ciapier na Kamaroŭcy?

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja29

Łukašyscki błohier, čyj kantent pryznali «ekstremisckim», praciahvaje zdymać roliki2

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić