Kultura

Muziej historyi Bresta pakaža skulpturu vajavody, jaki abaraniŭ horad ad nabiehu ŭ 1282 hodzie

U muziei historyi Bresta pradstaviać skulpturu vajavody Cita, jaki abaraniŭ žycharoŭ horada ad nabiehu ŭ Siarednija viaki. Pra heta raspaviała dyrektarka muzieja Śviatłana Tamčuk, piša BiełTA.

Muziej historyi Bresta. Fota: BiełTA

U muziei 1 sakavika arhanizujuć mierapryjemstva, jakoje atrymała nazvu «Podźvih vajavody». «Upieršyniu budzie pradstaŭlenaja skulptura «Bieraściejski vajavoda Cit. 1282 hod», vykananaja talenavitymi bresckimi skulptarami Alesiaj Hurščankavaj i Paŭłam Hierasimienkam u 2022 hodzie. Vajavoda Cit — sapraŭdnaja histaryčnaja asoba, jakaja niepasredna źviazanaja z historyjaj Bresta XIII stahodździa», — napisaŭ u svaim telehram-kanale staršynia Bresckaha harvykankama Alaksandr Rahačuk.

Pra podźvih vajavody Cita viadoma z Poŭnaha zboru ruskich letapisaŭ. Tam havorycca, što ŭ 1282 hodzie na horad nad Buham napali mazaŭšanie. Vorahi razrabavali jaho i zabrali ŭ pałon žycharoŭ. Vajavoda zmoh sabrać ludziej, kab akazać niepryjacielu supraciŭleńnie. «Letapisiec piša, što mazaŭšan było 200, našych — 70 čałaviek. Hieraična vajavoda viarnuŭsia, adbiŭšy pałonnych i viarnuŭšy narabavanaje, — raskazała Śviatłana Tamčuk. — Naohuł, pra naš horad u letapisach nie tak užo šmat zhadak, kala 30. Usie jany adryvistyja, łakaničnyja. Letapisnyja danyja — kaštoŭnaja infarmacyja, jakaja raskazvaje nam pra Brest».

Ubačyć skulpturu advažnaha vojenačalnika naviedvalniki muzieja zmohuć z 2 sakavika. Darečy, podźvih vajavody Cita ŭviekaviečany ŭ radkach na adnoj ź plit na pomnika Tysiačahodździa Bresta.

Muziej historyi Bresta ciapier raźmiaščajecca ŭ byłym asabniaku, pabudavanym u pieršaj treci XX stahodździa. U jaho kalekcyjach naličvajecca amal 5 tysiač pradmietaŭ z XVII stahodździa da sučasnaści. U minułym hodzie ŭ fondy pastupiła kala 200 ekspanataŭ.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Usie naviny →
Usie naviny

«Mianie hrochnuć na druhi dzień». Prapahandystka Simańjan raskazała, jak chacieła jechać vajavać — a paśla pieradumała7

Łukašenka abvinavaciŭ u prablemach na «Amkadory» jahonaha byłoha ŭładalnika5

Ściapan Puciła: Zdajecca, Pratasievič robić navat krychu bolš, čym ad jaho patrabavałasia9

Pad Žodzinam budujuć pryjomnik dla fiekalij ź Minska. Miascovyja suprać, ale pratestavać im nie dajuć10

«Dalej budzie zasucha». Na Paleśsi pierasychajuć bałoty, i heta moža mieć kiepskija nastupstvy2

Pieršyja «kalučyja» ahurki, bujaki pa 120 rubloŭ i maładaja bulba. Što i pa kolki ciapier na Kamaroŭcy?

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja29

Łukašyscki błohier, čyj kantent pryznali «ekstremisckim», praciahvaje zdymać roliki2

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić