Zdaroŭje6

Adzin tydzień — i na vašaj navałačcy nazapasicca ŭ 17 tysiač razoŭ bolš bakteryj, čym na stulčaku ŭnitaza

Mienavita taki vynik pakazała niadaŭniaje ekśpierymientalnaje daśledavańnie bujnoj kampanii AmeriSleep.

Fota: Grace Cary / Getty Images

Našy navałački za tydzień biez myćcia źbirajuć na sabie ŭ 17 tysiač razoŭ bolš bakteryj,čym ich zvyčajna isnuje na siadzieńni tualeta. Pra heta 27 červienia paviedamiła vydańnie Daily Mail sa spasyłkaj na daśledavańnie bujnoj amierykanskaj kampanii AmeriSleep.

Hetaja kampanija, jakaja vyrablaje matracy, znajšła niekalkich dobraachvotnikaŭ, jakija pahadzilisia na praciahu čatyroch tydniaŭ davać svaje niamytyja navałački dla analizu stupieni ich zabrudžanaści.

U vyniku daśledavańnia vyjaviłasia, što ŭžo praz adzin tydzień niamytyja navałački rabilisia sapraŭdnaj «bakteryjalnaj bombaj».

«Našy analizy pakazali, što niamytyja navałački (asabliva z bavoŭny i šoŭku) praz tydzień robiacca domam dla hihanckaj kolkaści bakteryj. U siarednim vychodzić ad troch da piaci miljonaŭ bakteryjalnych adzinak na 6,5 kvadratnaha santymietra płoščy navałački. Heta ŭ 17 tysiač razoŭ bolš, čym možna znajści na abadku ŭnitaza», — zajaŭlaje kampanija AmeriSleep pa vynikach daśledavańnia.

Adznačajecca, što znojdzienyja na brudnych navałačkach bacyły, hrybki i inšyja mikroby mohuć vyklikać zachvorvańni skury i vačej, endakardyt, mieninhit, pnieŭmaniju, infiekcyi aporna-ruchalnaha aparatu i navat sindrom taksičnaha šoku.

Akramia taho, admierłyja čaścinki skury čałavieka razam z potam i ślinaj — heta vydatnaja prynada dla pyłavych klaščoŭ.

Daśledčyki rekamiendujuć jak maha čaściej myć navałački i mianiać paściel, kab źbierahčy svajo zdaroŭje. Na žal, ludzi mianiajuć paścieli ŭ siarednim tolki raz na 24 dni.

Nahadajem, što jašče ŭ sakaviku navukoŭcy vyśvietlili, što na šmatrazovaj butelcy dla vady moža znachodzicca ŭ 40 tysiač razoŭ bolš bakteryj, čym na abadku ŭnitaza.

Čytajcie jašče:

Ci treba bajacca mikrobaŭ u hramadskich prybiralniach?

Jak časta treba mianiać pižamu? Čaściej, čym vy dumajecie

Doŭha zasynajecie pa načach? Voś što možna z hetym zrabić — karysnyja parady

Kamientary6

  • John Smith
    29.06.2023
    Chaj hetyja daśledčyki ciapier śpiać na ŭnitazie kali takija razumnyja
  • Lolik z-pad Limasoła
    29.06.2023
    karotkaja historyja: adzin chłopčyk časta myŭ ruki i pamior
  • Kazik
    30.06.2023
    Čamu na stulčaku naohuł niešta moža nazapašvacca, kali na jaho i brudu nijakaha nie traplaje?

Piać faktaŭ pra Natallu Piatkievič — samuju ŭpłyvovuju čynoŭnicu Biełarusi da źjaŭleńnia Kačanavaj i Ejsmant26

Piać faktaŭ pra Natallu Piatkievič — samuju ŭpłyvovuju čynoŭnicu Biełarusi da źjaŭleńnia Kačanavaj i Ejsmant

Usie naviny →
Usie naviny

Bieśpiłotniki atakavali Redkinski chimičny zavod u Ćviarskoj vobłaści Rasii

Palinie Šarendzie-Panasiuk pryznačyli čarhovuju psichołaha-psichijatryčnuju ekśpiertyzu3

U Viciebsku zapuścili tancujučyja fantany1

IP chočuć zabaranić zajmacca luboj adukacyjnaj dziejnaściu 

Polšča i krainy Bałtyi prosiać pra abarončuju liniju na miažy z Rasijaj i Biełaruśsiu1

Krainy ES uzhadnili sankcyi ŭ dačynieńni da Biełarusi, kab zakryć samuju vialikuju ščylinu suprać Rasii4

Nočču Hruzija śviatkavała histaryčny vychad zbornaj u płej-of Jeŭra VIDEA

U Balivii vajskoŭcy ździejśnili sprobu pieravarotu. Prezident vyjšaŭ da ich1

Hałkipier zbornaj Hruzii — najlepšy bramnik hrupavoha etapu Jeŭra-2024 pa kolkaści sejvaŭ

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Piać faktaŭ pra Natallu Piatkievič — samuju ŭpłyvovuju čynoŭnicu Biełarusi da źjaŭleńnia Kačanavaj i Ejsmant26

Piać faktaŭ pra Natallu Piatkievič — samuju ŭpłyvovuju čynoŭnicu Biełarusi da źjaŭleńnia Kačanavaj i Ejsmant

Hałoŭnaje
Usie naviny →