Ekanomika

Dalar siońnia choć simvalična, ale patańnieŭ

Na tarhach na biržy 12 lipienia dalar źniziŭsia na 0,13 kapiejki da 3,0278 biełaruskaha rubla.

Fota: «Naša Niva»

Amierykanskaja valuta źnižajecca čaćviortyja tarhi zapar, pierad hetym jon ros dzieviać tarhoŭ, pačynajučy z 2,98, i dabraŭsia da 3,0764.

Rasijski rubiel siońnia vyras na 0,24 kapiejki da 3,3416 za 100 adzinak.

Kitajski juań raście na 0,35 kapiejki da 4,2047 za 10 adzinak.

U pačatku hoda kursy byli nastupnyja: dalar — 2,7364, jeŭra — 2,9073, rasijski rubiel — 3,7835 za 100 adzinak, juań — 3,8617.

A najbolš dalar i jeŭra kaštavali na tarhach 15 sakavika 2022 hoda — 3,3195 i 3,6670 biełaruskaha rubla adpaviedna.

Kamientary

«Heta pytańnie času, ale treba saśpieć». Pucin zahavaryŭ pra adziny parłamient i valutu Biełarusi i Rasii7

«Heta pytańnie času, ale treba saśpieć». Pucin zahavaryŭ pra adziny parłamient i valutu Biełarusi i Rasii

Usie naviny →
Usie naviny

Aktyvisty pryjechali na polska-biełaruskuju miažu «błakavać ruch». Ale heta błakavańnie ŭmoŭnaje10

«Za raz sabraŭ 500 hryboŭ!» Biełarus navučyŭsia biespamyłkova vyznačać supieruradžajnyja palany1

U ofisie Zialenskaha abvierhli, što prezident daść intervju Takieru Karłsanu

Kolkaść naradžeńniaŭ u Minsku padskočyła 3 lipienia na 175%2

Pa darohach Biełarusi jeździć mulciašny retraaŭtamabil3

Łatuška: Łukašenka sklikaŭ zakrytaje pasiadžeńnie Rady biaśpieki dla abmierkavańnia patrabavańniaŭ Polščy1

Pravaabaroncam dakładna viadoma pra siem palitźniavolenych, jakija ŭčora vyjšli na volu1

Tramp rychtujecca da supiernictva z Kamałaj Charys za pasadu prezidenta ZŠA

U Rasii zatrymali kamandzira desantnikaŭ, jakija źvierstvavali ŭ Bučy. Ale zatrymali jaho za inšaje8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Heta pytańnie času, ale treba saśpieć». Pucin zahavaryŭ pra adziny parłamient i valutu Biełarusi i Rasii7

«Heta pytańnie času, ale treba saśpieć». Pucin zahavaryŭ pra adziny parłamient i valutu Biełarusi i Rasii

Hałoŭnaje
Usie naviny →