Hramadstva33

13 dziejačaŭ kultury, u tym liku Rušdzi, Jelinek, Kremier, zapatrabavali ad Łukašenki prajaśnić los palitviaźniaŭ

«My hladzim na Biełaruś i nie pierastaniem pytacca: dzie znachodziacca hetyja ludzi?»

Fota: «Viasna»

Prajaśnić los biełaruskich palitviaźniaŭ, u tym liku Maryi Kaleśnikavaj, Viktara Babaryki, Maksima Znaka i Siarhieja Cichanoŭskaha, zapatrabavali ad Alaksandra Łukašenki ŭ adkrytym liście 13 suśvietnych dziejačaŭ kultury, piša «Radyjo Svaboda».

«Spadar prezident Łukašenka, vy zabiaśpiečvajecie svaju ŭładu tolki hvałtam. Poŭnaja izalacyja źniavolenych — heta katavańnie. Adnak źniavolenyja nie vaša ŭłasnaść. Ci źviazvaje vas jašče niešta sa słovam «čałaviečnaść»? Dzie jany?» — havorycca ŭ liście.

Adznačajučy, što źnikli «dziasiatki inšych palitviaźniaŭ», aŭtary pišuć: «My hladzim na Biełaruś i nie pierastaniem pytacca: dzie znachodziacca hetyja ludzi?»

List padpisali łaŭreaty Nobieleŭskaj premii pa litaratury Elfryde Jeliniek (Aŭstryja, 2004), Hierta Miuler (Rumynija — Niamieččyna, 2009), Volha Takarčuk (Polšča, 2018), a taksama piśmieńniki i paety Sałman Rušdzi (Indyja — Vialikabrytanija), Durs Hrunbajn (Niamieččyna), Volf Birman (Niamieččyna), Marharet Etvud (Kanada), Tomas Viencłava (Litva), Pieter Nadaš (Vienhryja), dyryžor i pijanist Daniel Barenbojm (Arhiencina — Izrail — Niamieččyna), pijanisty Ihar Levit (SSSR / Rasija — Niamieččyna), Andraš Šyf (Vienhryja — Vialikabrytanija) i skrypač Hidon Kremier (SSSR / Łatvija — Niamieččyna).

Nahadajem, što pra Mikołu Statkieviča, Maksima Znaka i Maryju Kaleśnikavu ničoha nie viadoma ź lutaha, pra Viktara Babaryku — z kanca krasavika, doŭhi čas ničoha nie było viadoma pra Siarhieja Cichanoŭskaha, i tolki paśla źjaŭleńnia ananimki pra jaho śmierć 5 lipienia praŭładnyja telehram-kanały apublikavali videa ź im, na jakim, jak śćviardžajecca, jon zapisany 5 lipienia.

Kamientary3

  • Axel Justas
    15.08.2023
    Chutčej za ŭsio, Łukašenka navat nia viedaje, chto hetyja ludzi.
  • Mojša
    15.08.2023
    Plavać jon chacieŭ na ich usich, naiŭnyja i biaz vynikovyja dziejańni.
  • Anž
    15.08.2023
    Axel Justas, skažu ščyra i ja ich nia viedaju ale sprava ŭ inšym, jon prymaje mierkavańnie tolki mocnych lidaraŭ, tobok kali amieryka najedzie, tady mo i budzie jaki adkaz ale amierykancam na siońnia plavać na Biełaruś.

Ciapier čytajuć

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Usie naviny →
Usie naviny

«Mianie hrochnuć na druhi dzień». Prapahandystka Simańjan raskazała, jak chacieła jechać vajavać — a paśla pieradumała7

Łukašenka abvinavaciŭ u prablemach na «Amkadory» jahonaha byłoha ŭładalnika5

Ściapan Puciła: Zdajecca, Pratasievič robić navat krychu bolš, čym ad jaho patrabavałasia9

Pad Žodzinam budujuć pryjomnik dla fiekalij ź Minska. Miascovyja suprać, ale pratestavać im nie dajuć10

«Dalej budzie zasucha». Na Paleśsi pierasychajuć bałoty, i heta moža mieć kiepskija nastupstvy2

Pieršyja «kalučyja» ahurki, bujaki pa 120 rubloŭ i maładaja bulba. Što i pa kolki ciapier na Kamaroŭcy?

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja29

Łukašyscki błohier, čyj kantent pryznali «ekstremisckim», praciahvaje zdymać roliki2

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić