Hramadstva11

Jak vyhladaje numar biełaruskaj haścinicy za 7 rubloŭ na sutki

Što za servis možna atrymać za takija hrošy?

Fota: «Anłajnier»

Historyjaj svajoj pajezdki ŭ Babrujsk z «Anłajnieram» padzialilisia čytačy. Bolš za ŭsie słavutaści ich uraziła cana žylla, u jakim jany spynilisia. Łožka-miesca kaštavała 7 rubloŭ za sutki. 

Pieršy niuans — nasamreč haścinica akazałasia zusim nie haścinicaj. A miescam dla načoŭki, jakoje daje centr turyzmu i krajaznaŭstva. Druhi niuans — takoje žyllo jość u kožnym rajonnym centry. Tamu cana nie ŭnikalnaja i varjirujecca ŭ rajonie 6-15 rubloŭ na sutki. Časta takija haścinicy «na minimałkach» nazyvajuć turbazami.

— Heta budynak byłoha dziciačaha sadka. Pakoi 3-6-miesnyja, łožki vysoŭnyja. Unutry ciopła, šmat miesca. Jość duš z aknom na vulicu, jakoje nie začyniajecca. Svaja parkoŭka za płotam. Matracy całkam dobryja, bializna čystaja. Možna źbiracca kampanijaj u vialikaj zale z łaŭkami. Da našych piesień tam pastavilisia łajalna. Na druhim paviersie jość makiet Babrujska dla vyvučeńnia, — dzielacca infarmacyjaj čytačy.

U cełym uražańni zastalisia stanoŭčyja. Praŭda, sami hości adznačajuć, što miesca nie padydzie ludziam z zapytami — tolki sapraŭdnym turystam. Ź minusaŭ — niama kuchni i nielha karystacca čajnikam. Za duš treba dapłacić: tady košt za noč padymajecca da 11 rubloŭ.

Ludzi apynulisia ŭ Babrujsku vialikaj kampanijaj. Chacieli vyvučyć pryrodu ŭ vakolicach horada i padziemny bunkier. Pra miesca dla načlehu daviedalisia ad znajomych. Zabraniravali žyllo pa telefonie: im skinuli fota numaroŭ i papiaredzili, što «šyku» čakać nie varta.

Pa kamientar «Anłajnier» źviarnuŭsia da dyrektara centra turyzmu, krajaznaŭstva i ekskursij dziaciej i moładzi Babrujska. Pavodle jaho słoŭ, miesca aryjentavana na turystyčnyja i školnyja hrupy, udzielnikaŭ spartyŭnych spabornictvaŭ i kamandziravanych. Inšyja hości patrapić tudy nie zmohuć. U inšych haradach u turbazy mohuć zasialacca ŭsie žadajučyja.

Dla paraŭnańnia: hatel u Babrujsku možna źniać ad 66 rubloŭ za trochmiesny numar, a dvuchpakajovuju kvateru z 6 spalnymi miescami — za 50 rubloŭ. Vyjdzie pa 22 i 8,3 rubla z čałavieka adpaviedna.

Kamientary1

  • Radvik
    17.11.2023
    Kłass! V Polšie by takoj stoił nie mienieje 70 jevro v sutki.

Ciapier čytajuć

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie6

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Usie naviny →
Usie naviny

Łukašenka abvinavaciŭ u prablemach na «Amkadory» jahonaha byłoha ŭładalnika5

Ściapan Puciła: Zdajecca, Pratasievič robić navat krychu bolš, čym ad jaho patrabavałasia9

Pad Žodzinam budujuć pryjomnik dla fiekalij ź Minska. Miascovyja suprać, ale pratestavać im nie dajuć10

«Dalej budzie zasucha». Na Paleśsi pierasychajuć bałoty, i heta moža mieć kiepskija nastupstvy2

Pieršyja «kalučyja» ahurki, bujaki pa 120 rubloŭ i maładaja bulba. Što i pa kolki ciapier na Kamaroŭcy?

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja29

Łukašyscki błohier, čyj kantent pryznali «ekstremisckim», praciahvaje zdymać roliki2

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo1

Mask hatovy pakinuć pasadu, bo «stamiŭsia ad napadak levych»16

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie6

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić