Sport

«Budu supraciŭlacca, kolki zmahu». U treniera Śviena-Jorana Eryksana dyjahnastavali terminalny rak

Eryksanu — 75 hadoŭ. Pavodle jaho słoŭ, mahčyma, jamu zastałosia zusim mała času, ale jon starajecca pra heta nie dumać.

Śvien-Joran Eryksan. Fota: Kamran Jebreili / AP

Były trenier zbornaj Anhlii pa futbole Śvien-Joran Eryksan pryznaŭsia, što kala hoda tamu jamu dyjahnastavali nieapierabielny rak mozha, i ciapier daktary prahnazujuć dla jaho jašče ad siły hod žyćcia, piša Bi-bi-si.

U suviazi z hetym jon zajaviŭ, što pastarajecca zrabić tak, kab hety hod staŭ najlepšym z usich pražytych.

Eryksanu — 75 hadoŭ. Pavodle jaho słoŭ, mahčyma, jamu zastałosia jašče mienš času, ale jon starajecca pra heta nie dumać.

«Ja budu supraciŭlacca stolki, kolki zmahu», — skazaŭ Eryksan šviedskamu radyjo P1.

Śvien-Joran Eryksan pačaŭ karjeru futbolnaha treniera ŭ 1976 hodzie ŭ siabie na radzimie, uznačaliŭšy spačatku šviedski kłub «Dehierfors», a zatym «Hioteborh».

Z 1982 hoda jon pracavaŭ z roznymi zamiežnymi kłubami, uklučajučy takich hrandaŭ, jak partuhalskaja «Bienfika», italjanskaja «Roma», anhlijskija «Mančester Sici» i «Lester Sici» i mnohija inšyja.

Uznačalvaŭ zbornyja Anhlii, Mieksiki, Kot-DJIvuara i Filipin.

Daŭžej za ŭsio jon prabyŭ hałoŭnym trenieram anhlijskaj zbornaj — z 2001 pa 2006 hh.

Šviedski śpiecyjalist staŭ pieršym zamiežnym trenieram zbornaj Anhlii. Jon zaniaŭ svaju pasadu ŭ 2001 hodzie i ŭžo ŭ 2002-m vyvieŭ svaju kamandu ŭ čverćfinał čempijanatu śvietu.

Pad jaho kiraŭnictvam anhličanie taksama vychodzili ŭ čverćfinały čempijanatu Jeŭropy-2004 i ČS-2006.

Ahułam jon kiravaŭ roznymi futbolnymi kłubami ciaham 47 hadoŭ.

Jaho apošnimi padapiečnymi stali futbalisty šviedskaha kłuba «Karłstad», ź jakimi jon raźvitaŭsia 11 miesiacaŭ tamu, kali jamu pastavili dyjahnaz.

Ciapier Śvien-Joran žyvie ŭ chośpisie, ale, pavodle jaho, viadzie absalutna narmalny ład žyćcia: naviedvaje svaich blizkich, a jany — jaho. Jon šmat kantaktuje ź inšymi pacyjentami i zajmajecca sportam, choć značna mienš, čym navat hod tamu.

«Kali tabie abviaščajuć taki dyjahnaz, raptam pačynaješ šanavać kožny dzień i ščaślivy ŭžo ad taho, što pračnuŭsia ranicaj i adčuvaješ siabie dobra», — kaža Eryksan.

Pra toje, što jon chvory, vyśvietliłasia, kali dzieci advieźli jaho ŭ balnicu ź mikrainsultam.

Abśledavańnie pakazała, što na toj momant jon pieranios užo piać mikrainsultaŭ i ŭsie jany nie mieli surjoznych nastupstvaŭ. Tady ž daktary ŭbačyli puchlinu.

«Mnie skazali, što pryznačać lačeńnie, kab maksimalna padoŭžyć majo žyćcio. Ale dyjahnaz kančatkovy, i apieracyja, na žal, niemahčymaja», — kaža Eryksan.

Kamientary

Chto taja Alina, ź jakoj Łukašenka tancavaŭ hetym razam na navahodnim bali18

Chto taja Alina, ź jakoj Łukašenka tancavaŭ hetym razam na navahodnim bali

Usie naviny →
Usie naviny

Žychar Babrujska ŭ pryvatnaj pierapiscy z byłoj žonkaj abraziŭ jaje. Jaho aštrafavali4

Kiroŭca trapiŭ u DTZ na chutkaści 3 km/h. U jaho zabrali pravy na paŭhoda i aštrafavali na 10 bazavych3

U Polščy raście kolkaść admoŭ biełarusam u vydačy prajaznoha dakumienta. U čym pryčyna?7

U Minsku pradajuć kvateru byłoha pijanista «Pieśniaroŭ». Interjery ŭražvajuć FOTY5

Dačka biełaruskaj baskietbalistki trapiła na kulinarnaje šou ŭ Italii

U Maskvie zahinuli dvoje palicejskich: nieviadomy kinuŭ vybuchoŭku ŭ ich mašynu1

Jarasłaŭ Ramančuk daje prahnoz, kali skončycca vajna. I raskazvaje, čym ciapier zajmajecca i jak jaho šakavali zajavy Babaryki13

Najomnika što byŭ va ŭkrainskim pałonie, viarnuli ŭ Rasiju, a zatym asudzili ŭ Biełarusi nie mienš čym na 10 hadoŭ8

Ekanomika ZŠA demanstruje samy vysoki rost za apošnija dva hady11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Chto taja Alina, ź jakoj Łukašenka tancavaŭ hetym razam na navahodnim bali18

Chto taja Alina, ź jakoj Łukašenka tancavaŭ hetym razam na navahodnim bali

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić